Ukrajinski vojni i politički krugovi razmatrali su jednu od najambicioznijih operacija dronovima od početka rata – slanje do 1.000 autonomnih letjelica tokom jedne noći prema moskovskim aerodromima, s ciljem paraliziranja zračnog saobraćaja oko ruske prijestolnice.
Prema informacijama koje je objavio američki The Atlantic, pozivajući se na dva izvora direktno upoznata s planiranjem, tajna operacija nosila je kodni naziv „M&Ms“. Plan nije prvenstveno predviđao uništavanje aerodromskih terminala i pista, nego stvaranje takve sigurnosne prijetnje da bi ruske vlasti morale zatvarati zračni prostor, a međunarodne aviokompanije počele izbjegavati Moskvu.
Ideja je bila slati stotine, a potencijalno i do 1.000 relativno jeftinih dronova tokom jedne noći, čime bi ruska protuzračna odbrana bila stavljena pod ogroman pritisak. Letjelice bi koristile umjetnu inteligenciju i unaprijed pohranjene karte i snimke kako bi se mogle orijentirati i približavati zadanim ciljevima uz znatno manju zavisnost od komunikacije s operaterima.
Cilj nije bio samo vojni
Iza cijele operacije stajala je i šira politička računica. Dugotrajni poremećaji na moskovskim aerodromima trebali su otežati međunarodne veze Rusije i povećati pritisak na rusku političku i poslovnu elitu, a posredno i na predsjednika Vladimira Putina kako bi pristao na pregovore o prekidu rata.
Da takva strategija može izazvati ozbiljne probleme u zračnom saobraćaju već je pokazano manjim napadima. Tokom napada dronovima u februaru ove godine privremeno su bila uvedena ograničenja na četiri moskovska aerodroma, što je uticalo na dolaske i odlaske aviona.
Plan „M&Ms“ ipak bi predstavljao sasvim drugu razinu operacije. Ukrajina posljednjih mjeseci značajno povećava intenzitet udara duboko unutar ruskog teritorija, uključujući vojne, industrijske i logističke ciljeve. U jednom od velikih napada sredinom augusta ruske vlasti tvrdile su da su presrele više od 800 ukrajinskih dronova širom zemlje, dok je pogođena i infrastruktura u moskovskoj regiji.
Plan zaustavljen
Prema dostupnim informacijama, projekat je predstavljen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom tokom zime 2025/26. godine. Razvoj operacije nastavljen je određeno vrijeme, ali je zaustavljen tokom jula, nakon političkih i kadrovskih promjena u ukrajinskom vrhu. Izvori navode da bi tehnički tim, ukoliko bi bila donesena nova politička odluka, mogao ponovo pokrenuti pripreme.
Posebno pitanje predstavljali su rizik za civile, međunarodno pravo i mogućnost nekontrolirane eskalacije, s obzirom na to da bi se veliki broj autonomnih letjelica kretao prema području jednog od najvećih evropskih gradova. Upravo zbog toga cijeli projekat otvara i mnogo širu raspravu o tome koliko će umjetna inteligencija promijeniti način vođenja budućih ratova.
