Ukrajina intenzivira kampanju udara na Krimu s ciljem da poluotok koji Rusija kontroliše od 2014. godine učini što manje upotrebljivim kao vojnu i logističku bazu za operacije protiv ukrajinske teritorije. Prema riječima komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta „Madyara“ Brovdija, aktuelni udari predstavljaju tek prvu fazu znatno šire kampanje.
Ukrajinska strategija posljednjih mjeseci sve je više usmjerena na rusku vojnu infrastrukturu, logistiku i energetske kapacitete na Krimu. Cilj je otežati snabdijevanje ruskih jedinica i smanjiti mogućnost korištenja poluotoka kao baze za vojne operacije. Brovdi tvrdi da ukrajinske snage već ostvaruju rezultate, ali i da trenutno djeluju sa samo dijelom svojih potencijalnih kapaciteta.
Prema njegovim riječima, uz bržu realizaciju finansijske podrške zapadnih partnera broj ciljeva koje ukrajinske snage mogu napasti na Krimu mogao bi biti višestruko povećan. Krim ima veliki strateški značaj u ratu. Osim što predstavlja bazu ruske Crnomorske flote, poluotok je važan i kao logističko čvorište preko kojeg Rusija podržava svoje snage na okupiranim područjima juga Ukrajine. Zbog toga Kijev već duže vrijeme pokušava sistematskim udarima smanjiti njegovu vojnu vrijednost.
Ukrajinski napadi posljednjih mjeseci posebno su bili usmjereni na energetsku i logističku infrastrukturu, a posljedice su se osjetile i u snabdijevanju gorivom na poluotoku. U junu su nakon nove serije ukrajinskih napada pojedine benzinske stanice na Krimu ostale bez goriva. Istovremeno su napadani i važni logistički pravci koji povezuju poluotok s drugim područjima pod ruskom kontrolom.
Brovdi navodi da krajnji cilj nije samo izvođenje pojedinačnih napada, već stvaranje situacije u kojoj će Rusiji biti sve teže koristiti Krim za vojne operacije. Ukrajinska kampanja zato ima dugoročan cilj – postepeno izolirati Krim, otežati rusku logistiku i smanjiti njegov značaj kao baze iz koje se podržavaju operacije na jugu Ukrajine. Rusija je Krim anektirala 2014. godine, što Ukrajina i većina međunarodne zajednice ne priznaju. Poluotok je nakon početka ruske invazije 2022. dobio još veći značaj kao pozadinska baza ruskih snaga.
