– Sve banke koje imaju ugovorom regulirane takve kredite mogu povećavati kamatne stope onoliko koliko se povećava kamatna stopa u Evropskoj centralnoj banci jer je kamata vezana za EURIBOR plus naknada. Naknada koje banke imaju, koje je klijent ugovorio se ne može mijenjati, ali jasno da je ovaj dio kamate promjenljiv, istakao je u Dnevniku 3 FTV-a predsjednik Udruženja banaka u BiH Berislav Kutle.
Banke najavile povećanje kamatne stope
Značajan rast kamatnih stopa u Evropi je izvjestan a sudeći prema posljednjim podacima Evropske centralne banke, i građani Bosne i Hercegovine imaju razloga za zabrinutost. Pojedine banke u Federaciji su najavile povećanje kamatne stope – i to već za naredni mjesec. U jeku inflacije i sve loš…
– Tu je procjena banke ima li mogućnosti realne i razloga za podizanje, ali to pravno te pojedine banke svakako mogu, ali u tim slučajevima gdje to ugovor pokazuje. Znači, stvar je i stranke da pogleda koji ugovor ima i vidjet će postoji li teoretska mogućnost da se ta kamata za taj minimalni iznos podigne ili ne.
Pojašnjava da je minimalni iznos pola posto kamatne stope, što znači da bi kamata EURIBOR bio 0.
– Nerealno je očekivati da kamatna stopa bude u minusu. Mi prečesto govorimo samo o kreditnoj strani, ne govorimo o depozitnoj strani. Inflacija je, realno gledajući, i preko 20% i gubi se na vrijednosti novca. Ne zaboravimo da u BiH ima više depozita nego kredita na računima banaka i da i ti ljudi sa ovako niskom kamatom gube kao što i ljudi sa kamatnom stopom na kreditnoj strani očekuju da se ona ne mijenja ali – kamata nije uzrok ničega. Ona je posljedica svih ovih događanja. Jedan od elemenata i načina na koji se regulira i smanjuje inflacija je taj monetarni dio utjecaja na kamatnu stopu.
Naglašava da se ne smije tiskati i štampati novac bez pokrića jer on uvjetuje inflaciju.
– Dok god rat u Ukrajini traje, Evropa će biti sve lošija i lošija, euro će biti sve niže i niže, životni standard čitave Evrope će biti niži.
Kutle pojašnjava da smanjenje inflacije povećanjem kamatnih stopa nije preko leđa građana, nego preko realnosti.
– Promjena u fiksnu kamatnu stopu iz promjenjive je uvijek preporučljiva za one koji hoće sigurno imati fiksnu ratu, znati tačno koliko se mogu zadužiti. Danas kad se ove kamate mijenjaju jasno je oečkivati da će kamate u narednom periodu se nešto povećavati. To znači da je najbolje raditi sa fisknom kamatnom stopom.
Na pitanje imaju li bh. građani razloga za strah, odgovara:
– Jasno je da ova inflacija utiče na standard života i da je to nešto što ćemo mi tek osjetiti u narednom periodu. Plaće bi se trebale micati onoliko koliko i inflacija kako građani ne bi gubili na vrijednosti ovca. Temeljna je stvar kako iskoristiti glavnicu. Problem bh. građana je što su primanja mala i što premalo ljudi, pogotovo mladih, može dići dovoljan stambeni kredit. Zato bh. građani imaju puno više potrošačkih kredita nego stambenih jer su primanja građana takva da se rijetko mogu zaduživati sa tolikim iznosom na toliki broj godina.
Kaže da zaduženost bh. građana kod komercijalnih banaka nije prevelika.
– Ukupna zaduženost je manja od depozita koji su u bankama. Nema bojazni od prevelike zaduženosti, ali ima bojazni koliko će inflacija realno uticati na kvalitetu življenja, koliko će građani moći imati realna primanja kojima mogu svoje obveze plaćati.
Kutle ističe da će promjenjiva kamatna stopa u narednom periodu rasti.
– U ovoj godini je to gotovo beznačajno i samo će u nekim bankama doći do povećanja kamatnih stopa. Povećanje cijena će se teško vratiti na neku normalnu razinu.
Naglašava da svi trebamo paziti u šta se zadužujemo i koliko je zaduženje koje objektivno možemo podnijeti:
– Druga stvar je da se pokuša sa bankom dogovoriti fiksna kamatna stopa.
– Bankarski sektor u BiH je gotovo najdalje otišao prema EU jer je on prema svom sastavu već indirektno dio EU, zaključio je u Dnevniku 3 FTV-a Kutle.