Problem Kosova prati užurbana diplomatska aktivnost Zapada. Beograd je ponovo bio domaćin Miroslavu Lajčaku, specijalnom predstavniku Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine. Beogradski mediji su dosta pažnje posvetili i činjenici da je Lajčak ovog puta stigao sa, kako ih mediji opisuju, specijalcima Francuske i Njemačke Emanuelom Bonom i Jensom Pletnerom.
Uvođenje „specijalaca” u igru povezuju se i pismom koje su predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uputili francuski predsjednik Makron i njemački kancelar Šolc, u kome ga pozivaju da „donese teške odluke u vezi Kosova”. To se vidi i kao nova etapa u dijalogu srpske i albanske strane.
Vučić: Nema priznanja Kosova
Predsjednik Srbije je uoči Lajčakove posjete komenatrisao izjave iz Prištine o „gospodarenju tom teritorijom”, i naglasio kako je „upozorio” predstavnike međunarodne zajednice i pregovarače i pitao „s čim dolazite u Beograd, jer to nećemo više tolerisati. Mi smo rekli da se međunarodne forme moraju poštovati”, izjavio je Vučić.
Predsjednik Srbije je takođe na svom Instagram nalogu objavio uoči sastanka sa međunarodnim predstavnicima „da neće biti nikakvog priznanja Kosova. Uvijek spreman na kompromisna rješenja, u skladu sa Ustavom Srbije i rezolucijom 1244 SB UN. Nema predaje! Živjela Srbija”, poručio je Vučić.
Izjave nakon susreta nisu bile predviđene, a Miroslav Lajčak se oglasio na Tviteru nakon susreta sa Vučićem i naveo „da je danas imao važne detaljne razgovore sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kako bi se istražile opcije za napredak u dijalogu. Proces će se nastaviti u narednim danima”.
Brz spoljnopolitički uspjeh
Pojačana frekvencija posjeta Beogradu i Prištini u posljednje vrijeme za Dejana Bursaća, iz Instituta za političke studije, znači da EU želi da brzo postigne neki spoljnopolitički uspjeh:
„To se dešava u situaciji kada je evropska moć dovedena u pitanje, i kada je zbog ukrajinske krize Evropa neka vrsta kolateralne štete tog sukoba, i postoji snažno uvjerenje da ona ne donosi puno odluka. U tom smislu bi Evropi dobro došao neki uspjeh pregovora Beograda i Prištine”, kaže Bursać za DW.
Svjesni smo takođe i toga da postoji pritisak na Srbiju da uskladi svoju spoljnu politiku sa EU, nastavlja naš sagovornik, i dodaje „da bi to značilo uvođenje nekih vrsta sankcija Rusiji. Vidimo da se javlja i pritisak oko organizacije Evroprajda, i mislim da se u Evropi misli da bi sada moglo da se na nekoj strani dobije popuštanje Srbije. A stiče se utisak da bi od svega Vučić najlakše javnom mnjenju prodao neki ustupak u vezi Kosova”, smatra Bursać.
Vučić traži predah
Dejan Bursać nije siguran koliko će biti značajno uključivanje francuskih i njemačkih „specijalaca” u pregovore, i pri tome ističe „da je Francuska tokom proteklih godina intenzivirala saradnju sa Srbijom, dok je Njemačka uglavnom držala stranu Prištine u tim pregovorima.”
„Pitanje je koliko je Vučić u toj situaciji spreman da ponudi ustupke odmah, ako će se u Njemačkoj promijeniti politička nomenklatura – neće možda u korist Srbije, ali će omogućiti nekoliko mjeseci predaha za Vučićevu vladu”, ocjenjuje Bursać.
Nećete sankcije – dajte Kosovo
Postoji snažno uvjerenje u Srbiji da se ukrajinska kriza na Zapadu koristi da se Srbija primora na brzo priznanje Kosova, i u tom svjetlu se čita i trenutna diplomatska ofanziva Brisela i Vašingtona.
Dejan Bursać ne misli da „neko očekuje da će Srbija ekspresno da spakuje priznanje Kosova, ali se to posmatra kao neka trgovina:
Ako nećete da učinite nešto po pitanju sankcija Rusiji, onda dajte nešto po pitanju onoga što oni zovu regionalna stabilnost. Ali, i tu postoji nešto što ide na ruku srpskoj strani, a to je što se albanska strana percepira kao izuzetno nekooperativna”, ističe Bursać.
Nekooperativna Priština
Analize u Beogradu tvrde da se međunarodni posrednici u dijalogu upravo zbog tog nedostatka kooperativnosti vrte u krug, i da je stoga jedino što im je preostalo pritisak na Beograd. Argumentacija albanske strane da je to protiv Ustava Kosova nije validna, ocjenjuje Bursać, „jer je i nezavisnost Kosova protivna Ustavu Srbije”.
„Aljbin Kurti zaista ima problem, jer je na vlast došao na platformi da ga zanima samo srpsko priznanje Kosova i sada od toga ne može da odstupi. A to ga stavlja u lošu poziciju prema međunarodnim posrednicima, koji vide da Kosovo ne posjeduje nikakvu fleksibilnost u dijalogu Beograda i Prištine”, zaključuje naš sagovornik.
