Njemačka Vlada se planira zadužiti za dvjesto milijardi evra kako bi ublažila udar energetske krize na džep građana i preduzetnika ove zime. Komisija stručnjaka za cijenu gasa ovog vikenda razmatra kako tačno upotrebiti taj novac, a mediji su prenosili da bi 75 do 80 odsto prosječne potrošnje domaćinstva – kad su u pitanju struja i gas – trebalo subvencionisati, tako da građani plaćaju normalnu cijenu.
Jer, cijene na tržištu nisu više normalne nego paprene. Višak energenata koji potroše građani bi onda plaćali po tržišnim cijenama, što im je podstrek da štede. Međutim, sada Veronika Grim, predsjedavajuća komisije za cijenu gasa, upozorava da ne treba imati prevelika očekivanja – to jest, da će cijena gasa za građane ipak biti pozamašna.
„Trajno ćemo okončati zavisnost od Rusije”, rekla je ova profesorka ekonomije.
„Cijena gasa će na osnovu visokih nabavnih cijena tečnog prirodnog gasa ostati znatno veća u odnosu na cijenu prije ruskog napada na Ukrajinu”, kaže ona.
Njemački ministar finansija Kristijan Lindner kaže da će domaćinstva u Njemačkoj morati da sačekaju još nekoliko dana na koncept planirane kočnice za cijene gasa.
„Naredne nedelje, najkasnije one nedelje poslije nje biće sve jasno”, rekao je političar liberala za Špreradio.
Kopredsedavajući Socijaldemokratske partije Lars Klingbajl najavio je da će Komisija u ponedjeljak predložiti „pametan model”.
Subvencije ili jednokratne isplate?
Profesorka Grim se zapravo ne zalaže za subvencionisanje energenata, nego za jednokratne isplate građanima.
„Biće važno da se zadrži snažna motivacija za štednju. U slučaju jednokratnog plaćanja to bi svakako bio slučaj”, rekla je ona.
„Mnogo manju motivaciju za štednju imali bismo kada bismo cijenu gasa smanjili za izvestan postotak.”
Ranije su njemački političari računali da bi cijelo društvo trebalo da troši oko 20 odsto energenata manje kako bi se zima pregurala bez problema ili nestanaka struje. U komisiji je i Karen Pitel, direktorka Informacionog centra za energiju, klimu i resurse. Ona smatra da će vjerovatno biti usvojen dvostepeni model. Ona smatra da će komisija najprije u ponedjeljak predložiti „kratkoročno rešenje” za brzo rasterećenje građana i privrede, a da će onda do kraja mjeseca imati vremena da razradi dugoročne mere. Za razliku od Grim, Pitel se zalaže za subvencije izvesne „osnovne potrošnje”.
Opasnost od trke u subvencijama
Vladajuća semafor-koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala nedavno je najavila taj „odbrambeni štit”, kako bi podržale potrošače i preduzeća zbog sve većih troškova energije. Barem za dio potrošača cijene bi se morale na taj način ograničiti, da ne dođe do prevelikog opterećenja privatnih domaćinstava i firmi. Evropski poslanik iz redova opozicionih bavarskih Demohrišćana (CSU) Markus Ferber skeptičan je u pogledu ovakvih planova.
„To što je jednostavan instrument i jednostavno rešenje, može brzo da se vrati kao bumerang”, rekao je on za radio rbb24.
Ekonomist Gabrijel Felbermajr je u listu Virtšaftsvohe upozorio na moguću „trku u subvencijama” u Evropi – da zapravo evropske zemlje šakom i kapom plaćaju ne bi li kupile gas prije drugih evropskih zemalja.
„Onda bismo naposletku imali na sve strane subvencije, premalo efekata štednje i cijenu gasa koja i dalje raste.”
„Izgubićemo nešto blagostanja“
Predsjedavajuća komisije Grm se žali na vremenski tjesnac u kojem se nalazi ovo tijelo.
„Odluka o sazivanju ovakvog tijela mogla je da se donese nekoliko mjeseci ranije, napokon, razvoj cijena gasa je bio predvidiv”, rekla je ona.
Socijaldemokratska gradonačelnica Berlina Franciska Gifaj je rekla za Drugi program njemačke televizije (ZDF):
„Imamo izvanrednu situaciju. Sada moramo spriječiti bankrot ljudi, insolvencije, da preduzeća prestanu sa radom.“
Ona je dodala da brze mjere imaju prioritet i da će subvencioniranje i ograničenje cijena gasa biti potrebno najmanje dvije godine, a možda i duže. Ministar Lindner je povodom rastućih potrošačkih cijena rekao:
„Kao društvo, izgubićemo nešto blagostanja.” Naveo je kao razlog povećanje uvozne cijene energenata. „Cijene neće više biti povoljne kao prošle ili pretprošle godine”.
Njemačka je prije rata u Ukrajini pokrivala 55 odsto svojih potreba za gasom iz Rusije. Od septembra je Moskva faktički uvela gasni embargo, izgovarajući se kvarom u kompresionoj stanici. Prošle sedmice je uz to sabotiran gasovod Sjeverni tok – počinioci su još nepoznati.
Deutsche Welle
