Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu po riziku od kibernetičkih prijetnji. Od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcioniranje zemlje i svakodnevnog života građana. Ovo je, između ostalog, navedeno u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za sajber sigurnost”. Postoji li u BiH zaštita od hakerskih napada?
Ugroženi podaci, novac i javna uprava je kratki rezime o sajber bezbjednosti u Bosni i Hercegovini. Prema neslužbenim podacima, broj sajber napada povećao se za 1.300 puta sedmično. Ovaj zabrinjavajući podatak naveden je u revizorskom izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH. Posljednji zabilježen sajber napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana. Uprkos tome, u izvještaju se ističe da u BiH ne postoje ni službeni podaci o broju i vrsti hakerskih napada, ali ni zakon koji uređuje ovu oblast.
„Samo 14 od 68 institucija BiH donijelo je akte upravljanja informacionom bezbjednošću. Napad na informacijski sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budzeta BiH“, kažu iz Ureda za reviziju BiH.
Poslije hakerskih napada na državne institucije, predstavnici Evropske unije i Američke ambasade u BiH apelovali su na vlasti da ostave po strani političke opstrukcije i podjele i usvoje strategiju i zakonski okvir za kibernetičku bezbjednosti, te da formiraju jaku mrežu timova, kao odgovor na računarske incidente.
„Živimo u brzom međusobno povezanom i stalno promjenjivom svijetu koji je sve više digitalan. Sajber napadi na institucije BiH pokazali su koliko je ova zemlja ranjiva na takve napade i kako je malo potrebno da se paralizuju institucije. Udar na kompanije mogao bi dovesti do bankrota i to smo vidjeli u Evropskoj uniji“, kaže Elisabet Tomašinec, šefica političkog odjela pri EU kancelariji u BiH.
Stručnjak za sajber bezbjednost ističe da je neophodna konstantna edukcija zaposlenih o sajber higijeni i svjesnost o potrebi sajber bezbjednosti.
„Tehnička zaštita po pravilima struke i naučnim saznanjima, a s druge strane edukacija korisnika koja mora biti zaista jedan od primarnih i konstantnih aktivnosti, a ne jedan kurs od dva dana da se poslije zaboravi”, kaže za BHRT Predrag Puharić, stručnjak za sajber sigurnost
Aktivnosti na donošenju zakona za sajber bezbjednost pokrenute su prije šest godina, ali zbog političkih neslaganja unutra BiH taj posao još uvijek nije završen. U Ministarstvu bezbjednosti BiH iako su obećali nisu nam dostavili informaciju šta su preduzeli na unapređenju zaštite od sajber napada i kada bi BIH mogla konačno dobiti strateški i zakonski okvir.