Više od deset godina vaspitači, učitelji, nastavnici, stručni saradnici i ravnatelji u osnovnim i srednjim školama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nemaju mogućnost napredovanja u struci, poručeno je u srijedu u Mostaru sa press konferencije sindikata srednjih i osnovnih škola koji nastavu izvode na hrvatskom i bosanskom jeziku.
“Mi smo jedini kanton u cijeloj BiH u kome je onemogućeno napredovanje u struci, jer je prije deset godina Pravilnik o napredovanju stavljen van snage, da bi kasnije u Službenim novinama bio objavljen novi koji nikada nije stavljen u funkciju”, kazala je novinarima predsjednica Sindikata srednjih škola HNK-a Edina Čomić.
Dodala je kako više od pola godine pokušavaju riješiti ovaj problem, jer smatra “da bi ljudi koji svoj posao rade bolje, trebali biti malo više plaćeni od onih koji rade lošije”.
Pojasnila je kako je problem u tome što zaposlenik koji tek uđe u proces obrazovanja ima istu platu kao drugi koji je pred penzijom, čime je, kako navodi, poništen stepen motivacije i isticanja onih koji zaslužuju biti prepoznati jer postižu iznadprosječne rezultate.
“Ne nalazimo na pruženu ruku onih koji ništa po tom pitanju ne čine već deset godina. Vrtimo se u začaranom krugu, između sebe se optužuju Pedagoški zavod i Ministarstvo obrazovanja proglašavajući se nenadležnim, a kada se oni povuku u svoje urede, mi ostajemo u učionicama s djecom i ništa se ne dešava”, ustvrdila je Čomić.
Štrajk upozorenja
Pravilnik o stručnom usavršavanju, vrednovanju i napredovanju na snazi je od 2013. godine, ali nikada nije bio prihvaćen od zaposlenih i direktor,a te se deset godina ne primjenjuje. Čomić je pojasnila kako su oformili radnu grupu i krenuli raditi na ovom problemu, zbog čega su bili optimistii, ali nije bilo napretka.
Naime, sindikati osnovnih i srednjih škola pozvali su Zavod za školstvo i Pedagoški zavod, uz podršku ministra obrazovanja Rašida Hadžovića, da zajedno iznađu rješenje i Pravilnik stave u funkciju. Međutim, Pedagoški zavod je, nakon nekoliko sastanaka, zauzeo stav da je rad radne grupe nezakonit.
“Sve je vraćeno na početnu tačku. U ovom trenutku, ne vidimo rješenje. Poslali smo naš dopis premijeru, direktorima Zavoda za školstvo i Pedagoškom zavodu, ministru. Čekali smo petnaest dana, međutim nismo dobili odgovor”, istakla je ona.
Kada su u pitanju idući koraci, otkrila je kako će najprije anketirati članstvo svih sindikata, nakon čega će održati štrajk upozorenja.
“Želimo da nas se čuje i smatramo da nije moralno da oni koji sjede u uredima rješavaju i kroje sudbinu nama koji smo u učionicama. Ako svaki kanton ima mogućnost napredovanja, pravilnike, komisije koje rade stručni nadzor, nije nam jasno što je s našim kantonom, koji ima dva zavoda”, upitala se Čomić.
Male plate i diskriminacija
“Kako se zbog navedenog problema niko ne brine, Sindikat učitelja HNK-a donio je odluku kojom poziva sve zapsolene da ne primaju pripravnike, odnosno da ne rade poslove mentora i savjetnika. Direktore su pozvali da u škole ne primaju zaposlene Zavoda”, rekao je predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a Goran Miličević.
Pored problema u obrazovanju kao što su male plate i nemogućnost napredovanja, Miličević je naveo kako su učitelji i nastavnici s VŠS u osnovnim školama diskriminisani, te kako primaju za 15 posto manju platu od kolega s VSS za rad jednake vrijednosti.
“Ovaj problem traje skoro godinu i po dana, unatoč brojnim obećanjima Ministarstva i Vlade. Ako se uskoro ne riješi, stupićemo u štrajk. Takođe, nema opđtih sistematskih pregleda za zaposlene, iznos toplog obroka ne usklađuje se po zakonu i ne postoje jubilarne nagrade. Dok u zapadnim zemljama radnici primaju 13. i 14. platu, mi ne možemo dobiti ni jubilarnu”, zaključio je on.