Agenti FBI-a pretresli su kuću Harolda Martina u Marylandu 2016. godine i pronašli povjerljiva dokumenta, među kojima i papire sa oznakom “strogo povjerljivo”. Za razliku od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, nekadašnji honorarni saradnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) nije porekao da je imao dokumenta i priznao je da je to što je uradio “pogrešno i nezakonito”. Ipak, priznanje krivice nije bilo dovoljno da izbjegne zatvorsku kaznu od 9 godina.
Ovaj slučaj je aktuelizovan zbog bivšeg predsjednika Trumpa, optuženog po 37 tačaka zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata koje je trebalo da preda Nacionalnom arhivu. U vezi sa Zakonom o špijunaži je 31 tačka optužnice, a taj zakon služio je za krivično gonjenje Martina i drugih koji su nezakonito prisvajali povjerljiva dokumenta.
“Kada tužilaštvo podigne optužnicu za svjesno kršenje zakona, onda to šalje jednu poruku: Slučaj shvatamo veoma ozbiljno. I skoro uvijek traži zatvorsku kaznu”, kaže Michael Zweiback, nekadašnji tužilac u Sekretarijatu za pravosuđe.
Koliko bi godina zatvora mogao da dobije bivši predsjednik ako bude proglašen krivim, zavisiće u krajnjoj instanci od sudije – a u ovom slučaju nju je postavio Trump. Kršenje Zakona o špijunaži nosi sa sobom do 10 godina zatvora, iako oni koji prvi put počine to krivčno djelo, uglavnom ne dobiju maksimalnu kaznu. Tužilaštvo također tereti Trumpa za laganje u istrazi i opstrukciju pravde – a za to krivično djelo zaprećeno je i do 20 godina zatvora.
Sekretarijat za pravosuđe je prethodnih godina na osnovu Zakona o špiijunaži gonio i Elizabeth Jo Shirley iz Zapadne Virginije koja je zadržala povjerljiva dokumenta Nacionalne obavještajne agencije. Ona je 2020. priznala krivicu i osuđena je na osam godina zatvora. Nekadašnji obavještajac američkog vazduhoplovstva Robert Birchum osuđen je na tri godine zatvora pošto je priznao da je kod kuće držao povjerljiva dokumeta.
Može li Trump da ospori optužbe?
Bivši predsjednik se pred sudom u Miamiju izjasnio da nije kriv i ne djeluje da je spreman da uđe u dogovor o priznaju krivice. Trump ima nekoliko opcija da pokuša da ospori optužbe. Na prvom mestu, sudija Aileen Cannon, koju je Trump postavio, već je jednom presudila u njegovu korist. U narednim mjesecima, ona će donositi odluke koje će znatno uticati na suđenje, tempo kojim se odvija i da li će neki dokazi biti izuzeti.
Izazov za tužilaštvo je i to što se proces odvija na Floridi – gdje se očekuje da porota bude više naklonjena Trumpu, jer se republikanci u toj državi bolje kotiraju od demokrata. Stručnjaci očekuju i da Trump u obraćanjima javnosti pokuša da obori slučaj, i da tvrdi kako je imao pravo da zadrži ta dokumenta. Očekuje se i da bivši predsjednik blokira pokušaje tužilaštva da dođu do detalja razgovora sa njegovim advokatom.
Ako slučaj dođe do suđenja, očekuje se da Trumpovi advokati pokušaju da ubijede porotu da bivšeg predsjednika ne proglasi krivim, iako je prekršio zakon, zato što nije bilo dovoljno materijala za podizanje optužnice ili je tužilac bio pristrasan i selektivan. Robert Kelner, advokat iz Washingtona, kaže da je malo vjerovatno da Trump bude oslobođen ako se uzme u obzir količina dokaza, ali da postoji opcija da se suđenje vrati na početak – ako Trumpovi advokati uspiju da ubijede najmanje jednog porotnika da je bivši predsjednik imao ovlaštenja da sa dokumenata skine oznaku povjerljivosti.
Konačno, očekuje se da Trumpova odbrana potegne za taktikom odugovlačenja.
“Njegova najbolja odbrana je možda da odlaže početak suđenja do poslije izbornog ciklusa, i ako bude izabran – Sekretarijat za pravosuđe biće u njegovoj nadležnosti, pa će moći da odbaci cijeli slučaj”, kaže Cheryl Bader, bivša federalna tužiteljica.