Večeras , 20.07. 2023. u Historijskom muzeju BiH, biće otvorena izložba “Portreti“, autora Mladena Pikulića. Riječ je o fotografskom opusu koji je nastao na nadgrobnim spomenicima sarajevskih groblja.
Fotografije već postojećih portreta na nadgrobnim spomenicima dokumentuju prošlost grada ranog dvadesetog stoljeća, i to onu njegovu intimniju prošlost.
O izložbi i Pikulićevom radu književnik Miljenko Jergović kaže:
“Fotografski portreti pokojnika, otisnuti na keramičkoj pozadini ovalnog oblika, postaju pogrebna moda još u ona vremena kada se fotografija nije sasvim demokratizirala, te kada je još uvijek postojalo vrlo živo sjećanje na doba u kojem su samo bogati i zaslužni imali pravo na portret. Vremena su to kada građanske obitelji, uređene i uparađene, kolektivno odlaze kod fotografa u salon.“
Ko su ljudi na portretima? Odakle su došli? Kako su živjeli? Imaju li živih nasljednika i nekoga ko ih se sjeća?
Mađarska, jevrejska,njemačka,češka i italijanska imena ljudi zapravo svjedoče o kulturnoj raznolikosti stanovnika Sarajeva i njegovom bogatom kulturno-historijskom naslijeđu. Zato su njihovi portreti dragocijen uvid u običaje ,modu i jezik nekadašnjeg vremena. Za Mladena Pikulića, autora izložbe, fotografije sa nadgrobnih spomenika su mjesto potrage za vlastitim identitetom.
„Nakon čitanja knjige ‘Rod’ Miljenka Jergovića, vratio sam se u vrijeme svog djetinjstva i mladosti u Sarajevu, koje je bilo obilježeno odgojem moje mame Štefice (Bohač) Pikulić, porijeklom iz Češke, odrasle u Zagrebu. U to vrijeme nisam bio svjestan da jedem češku hranu i da sam odgajan u duhu zapadnog svijeta kojeg sam prvi put i lično upoznao boraveći devet mjeseci u Londonu, sada već davne, 1989. godine. Dobio sam želju da fotografski oživim i ovjekovječim duh jednog vremena koji je nestao – vremena i civilizacije koji su obilježilli grad i ostavili vrijedne građevine kao našu kulturnu baštinu. Život i duh minulih vremena pronašao sam u punom sjaju na sarajevskim grobljima“ – ističe autor izložbe.
Književnik Miljenko Jergović također je zapisao:
“Nisu ti ljudi njegovi rođaci. Neki, možda, i jesu, ali to nije bitno. Ti ljudi su, ta djeca na slikama, kontekst su njegova roda. Oni su onaj identitet u okviru kojega je Mladen Pikulić bio moguć. Danas taj identitet više ne postoji. Ali postoji onaj koji ga portretira, stvarajući na taj način i autoportret, i sliku iz neke svoje metafizičke lične karte, i konstrukciju identiteta, koji je u međuvremenu, u slučaju Mladena Pikulića, kao i tolikih drugih ljudi poteklih iz Sarajeva, a zatim iščupanih, prestao da ima ikakva kolektivna obilježja.“
Mladen Pikulić je kao dječak od 7-8 godina prvi put ušao u foto-laboratorij i posmatrao svog starijeg brata Ninu kako razvija fotografije za školski ispit. Ta magija, u kojoj se na praznom papiru pojavljuju likovi i predmeti, odredila je Pikulićev životni poziv, a njegov moto je postao: “Progledao sam u mračnoj komori!”
U gimnazijskim danima postao je član legendarnog foto kluba “CEDUS”, izlagao na mnogobrojnim izložbama i dobio na desetke nagrada. Tokom studija žurnalistike prihvatio je poziv glavnog urednika “Oslobođenja” da se pridruži redakciji dnevnog lista, te postao najmlađi profesionalni foto reporter u BiH. U isto vrijeme je bio veoma aktivan na fotografskim izložbama, te osvojio internacionalnu nagradu na izložbi u “Collegium Artisticum”-u, a kao član ULUPUBiH-a dva puta dobio godišnju nagradu za fotografiju.
Željan znanja 1989. godine odlazi u London i tamo provodi devet mjeseci i prati svjetska kretanja iz umjetnosti i fotografije. Tokom rata u Bosni ostaje do kraja 1994. godine fotografišući ratne strahote, a potom se seli u Nizozemsku, gdje osniva foto agenciju Fotoland/Foto zemlja.
Pikulićeve fotografije su objavljene u mnogim knjigama, magazinima, novinama, brošurama. Priređivao je izložbe u muzejima i foto galerijama u Americi i Europi. Za svoj rad dobio je nekoliko internacionalnih priznanja, a o njegovim fotografijama su pisali mnogi svjetski mediji poput BBC i The Washington Post, kao i svi foto magazini i vodeće nizozemske novine.
Fotografija za njega nije samo profesija od koje živi cijeli život, nego pasija, strast i umjetnost kojoj joj je posvetio svoj cijeli život.
Mladen Pikulić je karijeru počeo u “Oslobođenju”, a već 20 godina radi kao profesionalni fotograf u Rotterdamu. Njegove fotografije su izlagane u muzejima i foto-galerijama u New Yorku, Berlinu, Den Haagu, Amsterdamu.
Davno započeti, nekad sporiji , nekad brži process propadanja i urušavanja spomenika se nezaustavljivo nastavlja. Vremenom će obilježja i fotografije na spomenicima potpuno nestati. Sa njima će nestati i dio memorije grada.
Ovom vrstom dokumentiranja – kroz izložbu Mladena Pikulića, Historijski muzej BiH od zaborava čuva našu prošlost i vrijednosti kulturno-historijske baštine.
Izložbu finansijski podržala Ambasada Nizozemske u BiH.