Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ili skraćeno USKOK, osnovan je 2001. godine kao ključno pravosudno tijelo koje će se baviti najtežim oblicima korupcije. Tijekom više od 20 godina USKOK je vodio brojne slučajeve, koji su punili novinske stranice, od kojih neke uspješno, a neke ipak i neuspješno, pa je se u cijeli postupak znalo uključiti i pravosuđe Europske unije. Međutim, jedan od najvećih svojih poraza, kako to mnogi vide i komentiraju, dogodio se prije nekoliko dana kada se na raspisani javni natječaj za novoga ravnatelja USKOK-a po prvi put od osnivanja nitko nije prijavio. Slijedom toga USKOK će i dalje voditi dosadašnja vršiteljica dužnosti ravnatelja Željka Mostečak koju je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek postavila na tu dužnost krajem travnja ove godine i to nakon što je dotadašnja ravnateljica Vanja Marušić sama zatražila da je se razriješi s mjesta ravnateljice.
Prema zakonu, uvjeti za ravnatelja USKOK-a identični su onima što ih Zakon o državnoodvjetničkom vijeću propisuje za zamjenike glavne državne odvjetnice. Drugim riječima, tu dužnost mogu obnašati kandidati koji su u pravosudnim tijelima obnašali pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bili odvjetnici, javni bilježnici, sveučilišni profesori pravnih znanosti koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Isto tako mogli su se kandidirati i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.
„Kada se gledaju uvjeti natječaja to govori da je se na dužnost ravnatelja USKOK-a moglo prijaviti nekoliko desetaka osoba tako da je svakako moglo i moralo biti kandidata. Zašto ih nije bilo je ipak neko drugo pitanje. Jedan od razloga tome je što i to govori kakvi su uvjeti rada u USKOK-u, odnosno da nitko od njih nije želio takvu veliku obvezu i odgovornost, a da u svome radu nije samostalan i neovisan, odnosno da ga se poziva na red. Drugi razlog može biti i činjenica da svi potencijalni kandidati kalkuliraju. Naime, iduće godine su parlamentarni izbori te nitko ne želi biti „potrošen“ i da možda poslije izbora bude smijenjen. Kako god ovo je slika stanja u hrvatskom pravosuđu danas. Isto tako ovo je veliki poraz hrvatskog pravosuđa koji puno govori i od kojega ćemo se teško oporaviti“, kaže jedan ugledan odvjetnik iz Vukovarsko-srijemske županije koji je zamolio anonimnost pojašnjavajući to svojim svakodnevnim sukobima u sudnici sa državnim odvjetnicima.
Oštre reakcije
Kako se očekivalo informacija o tome da se nitko nije prijavio za ravnatelja USKOK-a izazvala je pravu lavinu komentara među oporbenim političarima koji nisu štedjeli riječi optužujući Vladu da izravno utječe na rad USKOK-a. Govoreći na ovu temu saborski zastupnik Nikola Grmoja (Most), koji je i čelnik Antikorupcijskog vijeća, rekao je kako ovo pokazatelj da „vladajuća korumpirana struktura kontrolira i DORH i USKOK“.
„Nitko tko drži do sebe neće prihvatiti, voditi u ovom trenutku jednu takvu instituciju jer zna kakvim će pritiscima biti izložen. Potrebno je oslobađanje tih institucija, ali i bolje plaće i više zaposlenih. Naše institucije su okupirane. Ako je itko u to posumnjao, nakon otkrića Zvonimira Troskota mislim da je sada svima jasno kako se potkupljuju državni dužnosnici. Ovo je pitanje za Odbor za nacionalnu sigurnost, za predsjednika države i za predsjednika Vlade“, rekao je Grmoja.
Oglasio se i bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer, koji danas radi kao odvjetnik, rekavši kako je činjenica da se nitko nije prijavio na natječaj za ravnatelja USKOK-a politički intrigantna. Prema njegovim riječima po slovu Ustava i zakona to nije politička funkcija ali i da i glavni državni odvjetnik i ravnatelj USKOK-a trpe političke pritiske koji se odvijaju u Saboru i javnosti.
Nema nevinih
„Nitko nije nevin. Ni aktualna vlast, a ni oporba. Svima njima napad ili podrška USKOK-u služi političkim ciljevima. Pitanje je bi li aktualna oporba, da osvoji vlast, prepustila neovisnost USKOK-u ili bi željela stanovitu kontrolu, blago rečeno. Samostalno i neovisno državno odvjetništvo u kazneno-pravnom segmentu mora u postupcima biti permanentna i konstruktivna oporba vladajućoj stranci. Jer, propituje njena postupanja. Zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a? Možda se radi o poruci glavnoj državnoj odvjetnici, premijeru ili oporbi? Naime, iz te perspektive, što se god napravi, napravi se krivo“, rekao je Žganjer.
Prisjećajući se svoga rada kao ravnatelja USKOK-a kazao je da što god je predlagao da to nije bilo oportuno niti kvalitetno te da je samim tim njegova pozicija ponekad bila groteskna.
Pojašnjavajući što se dogodilo i što se dogodilo i što se događa s neizborom ravnatelja USKOK-a profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević kaže kako ovo sada nije nikakvo izvanredno stanje u USKOK-u i Državnom odvjetništvu ali i da ovo ukazuje na nešto ozbiljno u našem društvu.
„Mislim da u svakom zrelom demokratskom društvu mora biti dovoljno kandidata u rezervoaru stručnjaka koji će se javiti za tako visoke funkcije“, rekao je Gardašević.
Vlada ne kontrolira pravosuđe
Činjenicu da se nitko nije prijavio na mjesto ravnatelja USKOK-a komentirala je i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, koju inače oporbeni političari optužuju da radi po nalogu Vlade, rekavši kako činjenica da se nitko nije prijavio za ravnatelja ovoga pravosudnog tijela ne znači da se radi o porazu, kapitulaciji i uništavanju institucije. Mnogi ističu i kako ovo zapravo jedna velika pljuska njenom dosadašnjem radu na mjestu glavne državne odvjetnice.
„Mislim da o tom znaku moraju svi razmisliti u hrvatskom društvu. Postupak imenovanja ravnatelja USKOK-a je isti od osnivanja Uskoka do danas. Nisam nikoga pozivala jer bi se tada suočila sa špekulacijama da ja, kojoj ističe mandat iduće godine, ostavljam svoje ljude koji će ostati raditi u USKOK-u slično“, rekla je Hrvoj-Šipek.
Dodala je i kako jedan od razloga zašto se nitko nije javio na natječaj može biti i činjenica da se radi o odgovornoj i zahtjevnoj dužnosti kao i da se način rada bitno razlikuje u odnosu na rad u redovnim državnim odvjetništvima. Kao jedan od razloga vidi i to što USKOK djeluje u četiri grada te da neki ljudi koji bi se javili ne bi se željeli preseljavati. Uz sve to, kako je rekla, ostaje i vrlo malo prostora za obitelj.
Optužbe oporbe i kako na cijelu situaciju gleda vladajući HDZ komentirao je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je rekao kako je činjenica da se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a znak da Vlada ne nadzire rad DORH-a i USKOK-a. Prema njegovim riječima da Vlada na neki način nadzire njihov rad onda bi našla čovjeka kojega bi instalirala na to mjesto.
„Nije se javio nitko, što je meni jasan znak da ne postoji nikakva kontrola nad tim nezavisnim tijelima. Možda se ti ljudi ne javljaju jer se ne žele izložiti pritisku pojedinih oporbenih zastupnika koji ih vrijeđaju i ponižavaju i kojim im govore što bi oni trebali raditi”, zaključio je Jandroković.
(Branimir Bradarić, Al Jazeera)
