Zima je prošla. S dolaskom proljeća i ljepšeg vremena i Rusi i Ukrajinci najavljuju ofenzive, ali pitanje je imaju li i jedni i drugi snage za veće prodore.
I jednima i drugima nedostaje ljudi – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je krajem 2023. godine rekao da treba gotovo pola milijuna novih vojnika, a čak i ruski režimski blogeri, pozivajući se na izvore u Putinovu Ministarstvu obrane, govore o potrebi najmanje 350 tisuća novih vojnika, pa se očekuje da će Putin, nakon ovakve izborne pobjede, uskoro morati krenuti u novi val mobilizacije.
Doduše, nedavno je ukrajinski premijer Denis Šmihal u intervjuu Bloombergu izjavio da neće biti potrebna tako “masovna mobilizacija”, iako je rekao da treba zamjena za 350 tisuća vojnika koji su sada na bojištu, a ukrajinski mediji navode da je najmanje pola njih tamo od početka rata. Ukrajincima je stigao dio nužnih artiljerijskih granata, i to zahvaljujući angažmanu Češke, uoči ljeta trebali bi stići zrakoplovi F-16 za koje su se ukrajinski piloti već obučili, ali Šmihal kaže da im treba još raketa dugog i srednjeg dometa.
Prema navodima ukrajinskih portala, Kijev nije odustao od ostvarivanja ciljeva iz svoje prošloproljetne, ali uglavnom neuspješne operacije, izbijanja na Azovsko more, a iz ruskih izvora najavljuje se ponovni “prelazak” Dnjipra. Pogotovo jer je Vladimir Putin nedavno najavio da Rusija “treba napraviti sanitarnu zonu” uz ukrajinsku granicu kako bi spriječila napade na svoj teritorij, pogotovo upade ruskih antiputinovskih gerilaca. Režimski analitičari i vojni blogeri odmah su to uzeli zdravo za gotovo, kao da je napraviti tampon-zonu samo tako, a zahtijevalo bi, recimo, osvajanje gradova poput Harkiva, Sumija, pa čak i ponovno Hersona.
“Ne isključujem da ćemo, s obzirom na tragične događaje koji se danas odvijaju (misli na napade na Belgorod), biti prisiljeni u nekom trenutku, kada budemo to smatrali prikladnim, stvoriti određenu sanitarnu zonu na današnjim teritorijima koje kontrolira kijevski režim”, rekao je Putin, a prenijele Ria novosti.
Kako navodi ruska redakcija BBC-ja, prokremaljski analitičari i vojni blogeri počeli su odmah raspravljati o tom pitanju kao da je već riješeno – preostalo je samo utvrditi dubinu te “sanitarne zone”. Prema tim “analizama”, morala bi se protezati od granica Rusije duboko u ukrajinski teritorij – najmanje 250 kilometara, rekao je Jan Gagin, savjetnik čelnika samoproglašene tvorevine Donecka koju je Putin anektirao prošle jeseni.
“Sanitarna zona koja će ostvariti sigurnost ruskog teritorija iznosi 400 kilometara”, kaže, pak, Viktor Vodolacki, zamjenik predsjednika Odbora Dume za poslove ZND-a. To ne znači samo Harkiv, nego i Dnjipropetrovsk, Odesu, Mikolajiv i mnoga druga naselja. Važno je da na ovom području nema boraca Oružanih snaga Ukrajine, njihova naoružanja i raketnih bacača, ističe Volodacki, najavljujući očito proljetne planove Moskve.
No, neovisni analitičari smatraju da je to, s obzirom na iskustvo dosadašnjeg rata, na prilično dugom štapu i neće se moći niti početi bez najmanje 350 do 400 novih tisuća vojnika, uz pretpostavku da zapadna pomoć u oružju za Ukrajinu i dalje bude u krizi. Polemike o opsegu pomoći Ukrajini vode se u Europi, a pogotovo u Njemačkoj, gdje se naziru i pukotine u vladajućoj koaliciji oko toga, pogotovo oko isporuka projektila Taurus.
“Mi kao Europa moramo se držati zajedno kako se Rusiji ne bi dalo ni najmanje mogućnosti da pomisli kako ovo može biti budućnost našeg svijeta. Budućnost su mir i sloboda. Nikad nećemo imati niti pristati na zamrznuti sukob, trebali bismo riješiti ovaj sukob”, rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za obranu njemačkog Bundestaga iz FDP-a za Deutsche Welle.
Ona i dalje inzistira na potrebi opskrbe Ukrajine oružjem iz Njemačke, gdje se još vode rasprave o slanju projektila Taurus. Strack-Zimmermann se, kako prenosi DW, osvrnula na poziciju šefa zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Rolfa Mützenicha, koji se založio za makar privremeno “zamrzavanja rata u Ukrajini”. Prema njegovu mišljenju, trebala bi se iskoristiti i najmanja mogućnost za prekid vatre, čak i ako takva prilika trenutačno nije na vidiku, kako bi se zamrznuo sukob kao početak procesa okončanja rata.
Mützenich je, prenosi DW, naglasio da se koncept “zamrzavanja sukoba” koristi široko u političkoj znanosti i da će ga nastaviti koristiti.
“Vanjska i sigurnosna politika pokriva šira područja ‘od opskrbe oružjem‘”, rekao je Mützenich. No, iz SPD-a su odmah reagirali da su Mützenicheve riječi “pogrešno interpretirane” te da su oni potpuno uz Ukrajinu.
Ipak, u Njemačkoj i dalje traju rasprave oko isporuke Taurusa. Oporbeni CDU-CSU to podržavaju, ali u tri navrata u glasovanju u Bundestagu prijedlog nije prošao, a tome se najviše protivi osobno kancelar Olaf Scholz.