Mediji u Kijevu javljaju da je ruska strana predložila pregovore o razmjeni zarobljenika koja bi se odnosila na ruske vojnike uhićene tijekom ukrajinske operacije u oblasti Kursk. Prema podacima koje prenosi The Financial Times, ruski zarobljenici broje se u stotinama.
Ruskoj novinskoj agenciji TASS nema druge nego vjerovati jer informacije dobiva izravno iz Kremlja. Tako TASS u četvrtak u 10 sati po moskovskom vremenu javlja da su ruske snage očistile Martinovku u Kurskoj oblasti od ukrajinskih snaga. Martinovka je od Sudže udaljena, prema Google Mapsu, 10 kilometara na lokalnoj cesti R200 koja vodi prema gradu Kursku. Istodobno stiže vijest da je Aleksej Smirnov, guverner Kurske oblasti, naredio da se evakuira cijeli Gluškovski rajon u kojem živi oko 20.000 ljudi. Ruske vlasti proglasile su izvanredno stanje u oblasti Belgorod jer “situacija ostaje složena i napeta. Kao rezultat terorističkih napada ukrajinskih naoružanih skupina oštećene su stambene kuće i infrastruktura, ima mrtvih i ozlijeđenih građana”, stoji u objavi.
Zaključiti se može da su ukrajinske snage naišle na otpor te više ne napreduju brzinom kao prvih dana, ali da i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju na koju ruske snage nemaju odgovor. Kijev je najavio da cilj operacije nije osvajanje teritorija, nego formiranje sigurnosne zone unutar ruskog ozemlja koja bi omogućavala udare na ruske logističke aktivnosti te onemogućavala nesmetane napade na ukrajinske pogranične oblasti, prije svega Harkivsku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na platformi X objavio je vijest o sastanku s vojnim vrhom “o situaciji u oblasti Kursk” gdje ne isključuje, prema potrebi, “uspostavu vojnih zapovjedništava”. Hudson Institute, blizak američkoj Republikanskoj stranci, smatra da će konačna ocjena uspješnosti ukrajinske operacije uvelike ovisiti o “sposobnosti Kijeva da dovede dodatne trupe i opremu u Kursku oblast kako bi uspostavio obranu drugog i trećeg ešalona u područjima koja je zauzeo… Ukrajinske inženjerijske formacije trebale bi brzo uspostaviti obrambenu arhitekturu za očuvanje osvojenog teritorija od nadolazećih ruskih protuofenziva”. Ruska strana nastavlja snažne napade na istočnom dijelu ukrajinske fronte u Donbasu nastojeći tako dati do znanja da ciljevi “specijalne vojne operacije” nisu dovedeni u pitanje ukrajinskom operacijom, prenosi Reuters.
Može se očekivati, kako smo već pisali, da će i na ruskoj bojišnici doći do pozicijskog ratovanja. Institut istraživanja rata (ISW) prenosi vijest ruskih opozicijskih izvora da će Kremlj pokrenuti novi mobilizacijski ciklus kojim bi bili zahvaćeni i veliki gradovi, Moskva i Sankt Peterburg, primjerice, kako bi se osigurale snage za obranu Kurske oblasti. Ruskim snagama nedostaje ljudstva što su dijelom nadoknađivale premoći u prije svega topničkim kapacitetima i zrakoplovnim snagama. Stalna vojna pomoć Zapada, nakon što je prekinuta blokada u američkom Kongresu, poravnala je omjer snaga kad je riječ o naoružanju. Ljudstvo je glavni izazov na obje strane. Vladimir Putin u srijedu je primio v.d. guvernera Kalinjingradske oblasti: ” Posebna pozornost posvećuje se specijalnoj vojnoj operaciji, njezinim sudionicima i članovima njihovih obitelji”, prenio je Kremlj na mrežnoj stranici prvu temu sastanka.
“U Kurčatovu sam se sastao sa Sergejem Kirijenkom, prvim zamjenikom šefa administracije ruskog predsjednika. Fokus je na nuklearnoj elektrani Kursk”, rekao je Aleksej Smirnov, guverner regije Kursk, a prenosi ruski dnevni list Kommersant na mrežnoj stranici.
Vijest je to koja potvrđuje koliko ozbiljno Kremlj shvaća ukrajinski vojni upad u Rusiju. Kirijenko je Putinov čovjek za specijalne operacije, smatraju ga jednim od najmoćnijih ljudi državnog sustava koji može doći do kremaljskog cara kad god zaželi.
Ruski mediji izvještavaju o stanju u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, ali u mjeri koja ostavlja dojam da je riječ o jednoj usputnoj epizodi “specijalne vojne operacije”. Odlazak Kirijenka u Kurčatov, grad u kojem se nalazi nuklearna elektrana Kursk, potvrđuje zabrinutost Kremlja za očuvanje strategijskog objekta pod svojom kontrolom.
“Ukrajina ima pravo braniti se unutar i izvan svog teritorija”, poručio je švedski ministar obrane Pål Jonson. Dio NATO saveznika dao je punu podršku ukrajinskoj operaciji – tako nešto nitko ne očekuje od mađarskog premijera Viktora Orbána i njegovog partnera, Roberta Fica, predsjednika slovačke vlade – tvrdeći da je u skladu s međunarodnim pravom.
S druge strane, ruski saveznici ostali su javno nijemi. Kad je riječ o Islamskoj Republici Iran to je i razumljivo jer se suočava s možda i najtežom krizom od početka sukoba palestinskog militantnog pokreta Hamas i Izraela – u Teheranu je ubijen Ismail Hanija, bivši čelnik Hamasa i vlast se nekako mora osvetiti Izraelu koji svi smatraju odgovornim za napad. Ali čak je i Putin tražio od vodstva u Teheranu da odustane od snažnog odgovora koji bi izazvao eskalaciju rata u regiji jer bi to slabilo ruske ratne kapacitete – ruski predsjednik početkom tjedna u Moskvi je primio Mahmuda Abbasa, čelnika Palestinske samouprave.
Narodna Republika Kina šutke promatra ukrajinsku operaciju, također nezadovoljna zbivanjima na Bliskom istoku jer je ubojstvom Hanije propala njezina diplomatska operacija pomirenja palestinskih frakcija. Pomoć Rusiji ne dolazi u pitanje, ali sve potiho i kako se ne bi izazvale ozbiljne sankcijske reakcije Sjedinjenih Država u situaciji kad se kineska ekonomija i dalje suočava s nizom prepreka u oživljavanju i uzimanju maha.
Bloomberg Economics je objavio razinu rizika mogućeg izbijanja sukoba unutar članica skupine G20. Na prvom je mjestu Turska gdje je indeks 6, slijedi Rusija s indeksom 4, a treće su Sjedinjene Države s indeksom 2,9.