Napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruska naftna središta i rafinerije dovode u opasnost naftnu industriju predsjednika Vladimira Putina – kamen temeljac gospodarstva njegove zemlje – pokazuju nedavni događaji, piše Newsweek.
Proizvodnja benzina u Rusiji pala je nakon niza napada Kijeva na rafinerije nafte u zemlji, pokazuju brojke. Rosstat, ruska Federalna državna služba za statistiku, objavila je da je u tjednu koji je završio 24. ožujka nacionalna proizvodnja motornog benzina pala za približno 7,4 posto na 754.600 tona u usporedbi s prethodnim tjednom, kada je proizvodnja iznosila 815.300 tona, izvijestili su lokalni mediji.
Kako bi se uhvatila u koštac s rizikom od nestašica na domaćem tržištu dok ruske rafinerije prolaze kroz opsežne hitne popravke, Moskva se za pomoć obratila svom ključnom savezniku i susjedu Bjelorusiji, izvijestio je Reuters u srijedu. Četiri izvora iz industrije i trgovine rekla su novinskoj agenciji da je Rusija, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i plina, povećala uvoz benzina iz Bjelorusije, dosegnuvši gotovo 3000 metričkih tona u prvoj polovici ožujka. Snažan rast u usporedbi s veljačom, kada je Rusija uvezla 590 tona, i siječnjem, kada nije zabilježen uvoz.
Val napada na energetsku infrastrukturu
Moskva ovisi o izvozu nafte i energetskoj industriji, koji čine oko 30 posto proračunskih prihoda zemlje i ključni su za financiranje rata u Ukrajini. Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, s više od 12 posto globalne proizvodnje sirove nafte, prema podacima Statista. Energetska industrija zemlje također je teško pogođena zapadnim sankcijama uvedenim kao odgovor na invaziju na Ukrajinu. U međuvremenu, Rusija je od 1. ožujka zabranila izvoz benzina na šest mjeseci u pokušaju obuzdavanja skoka cijena goriva u zemlji.
Kijev je pojačao napade na ruske rafinerije početkom ove godine. Ukrajina je 18. siječnja izvela napad dronovima na naftni terminal u Sankt Peterburgu, oko tisuću kilometara od ukrajinske granice. Još jedan od napada bespilotnim letjelicama, u blizini Sankt Peterburga 21. siječnja, pogodio je glavni terminal za izvoz plina, plinsko-kondenzatno postrojenje Novatek PJSC u luci Ust-Luga. Nakon napada izbio je veliki požar te je obustavljena opskrba. Ust-Luga je najveća ruska baltička luka, a odgovornost za taj napad preuzela je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU), objavio je Kyiv Post.
Bloomberg je ranije ovaj mjesec izvijestio da su rafinerije koje su morale prekinuti rad u razdoblju od tjedan dana bile kolektivno odgovorne za 12 posto ruskih nacionalnih kapaciteta za preradu nafte. Reuters procjenjuje da je ta brojka sada porasla na 14 posto. Posljednje naftno središte koje je zaustavilo rad zbog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica je rafinerija srednje veličine Kuibyshev u vlasništvu ruskog Rosnefta u blizini grada Samare na rijeci Volgi, izvijestio je Reuters u četvrtak, pozivajući se na dva izvora iz industrije. Objekt je napadnut prošli tjedan.
“Brzina i kvaliteta popravaka”
Sergey Vakulenko, član nevladine organizacije, think tanka Carnegie Russia Eurasia Center, ocijenio je u siječnju da će posljedice za rusku naftnu industriju biti “ozbiljne ako krene val napada na rafinerije nafte u zapadnoj Rusiji”.
“U svakom slučaju, čini se da će ruske rezerve otpornosti i domišljatosti biti na ozbiljnoj kušnji. Brzina i kvaliteta popravaka u Kstovu, Ust-Lugi i Tuapseu bit će ključni pokazatelji spremnosti Moskve”, rekao je Vakulenko.
Šef SBU-a, Vasyl Malyuk, preuzeo je ovaj tjedan odgovornost za sve napade na ruska naftna središta i kazao da će se oni nastaviti, što znači da Vladimiru Putinu predstoje nove nevolje.