Prosječna odrasla osoba srednjih godina provodi oko 11 sati dnevno sjedeći, tri sata stojeći, 1-2 sata hodajući polako i oko sat vremena hodajući brzo. Iako se čini da ove aktivnosti nisu previše značajne, istraživanja pokazuju da postoji mala razlika u tome kako sjedenje utiče na krvni pritisak – žene su podložnije negativnim efektima od muškaraca.
Nedavno istraživanje pokazalo je da čak i pet minuta fizičke aktivnosti može imati značajan uticaj, naročito na visoki krvni pritisak, s kojim se muče milioni ljudi širom svijeta.
Doktor Džo Blođet (Jo Blodget), autor studije i viši naučni saradnik na Institutu za sport, vježbanje i zdravlje na Univerzitetskom koledžu u Londonu, naglašava da uključivanje nekoliko minuta intenzivnih fizičkih aktivnosti, poput brzog hodanja ili vožnje bicikla, u svakodnevnu rutinu može značajno smanjiti krvni pritisak, što dugoročno ima velike zdravstvene koristi.
Studija je posebna jer ne analizira ljude podvrgnute specifičnom programu vježbanja, već se fokusira na stvarni, svakodnevni život. Koautor studije, dr. Mark Hamer, profesor sporta i medicine vježbanja, napominje da prosječna odrasla osoba sjedi oko 11 sati dnevno, stoji tri sata, hoda polako 1-2 sata i oko sat vremena hoda brzo. Iako je sjedenje štetno za krvni pritisak, kod žena su efekti izraženiji nego kod muškaraca.
Međutim, nije svaka aktivnost jednako korisna. Zamjena vremena provedenog u sjedenju s aktivnostima nižeg intenziteta, poput spavanja, stajanja ili sporog hodanja, ne donosi značajna poboljšanja.