BiH je na lokalnim izborima održanim 2024. godine dobila 142 (grado)načelnika, ali je zanimljivo da niko od njih nije mlađi od 30 godina, što smo u nekim prethodnim izbornim ciklusima imali za primjer. Da mladi u BiH nisu pretjerano zainteresovani da se uključe u političke procese, govore podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH, u kojima se navodi da je od 386 kandidata koji su dobili priliku da se utrkuju za čelne ljude opština i gradova svega petoro njih imalo 30 ili manje godina.
Tvrdnju da mladi nemaju mnogo mjesta u politici potvrđuje i podatak da je od 3.177 izabranih odbornika u skupštinama opština i gradova u BiH njih 340 mlađe od 30 godina, što je svega 10,24 odsto, a što dalje pokazuje da “stari” i dalje dominiraju političkom scenom BiH. Za ovakve podatke Mladen Bubonjić, komunikolog, ističe da postoji nekoliko razloga. Prije svega, kako navodi, politički sistem u BiH karakteriše dominacija velikih političkih stranaka koje kontrolišu ključne procese, uključujući i nominacije za kandidature.
“Mlade osobe često nemaju priliku da se nametnu u stranačkim hijerarhijama, koje u prvi plan stavljaju starije, iskusnije kadrove ili one s jačim političkim vezama. Takođe, u BiH se liderstvo tradicionalno povezuje sa starijim generacijama. Mladi lideri se često ne shvataju ozbiljno, bilo zbog nedostatka iskustva, bilo zbog percepcije da ‘nisu dovoljno zreli'”, ocjenjuje Bubonjić.
Nadalje, on za “Nezavisne novine” kaže da su jako bitan aspekt političkog učešća u BiH resursi (finansijski, logistički i društveni), a koje mladi najčešće nemaju.
“Kampanje su skupe, a mladi nemaju dovoljno prilika da pristupe mrežama podrške ili donatorima. U mnogim slučajevima mladi političari nemaju dovoljno iskustva ili znanja kako da koriste postojeće resurse i infrastrukturu. Naposljetku, mladi u BiH imaju duboko nepovjerenje prema političkim institucijama. Percepcija da politika služi privatnim interesima, a ne javnom dobru, dodatno obeshrabruje mlade da uopšte pokušaju ući u političku arenu”, poručio je Bubonjić.
Prema mišljenju političkog analitičara Danijela Vidovića, politička situacija u BiH ne kreira okruženje za bilo kakav pozitivan iskorak u smjeru društvenog napretka.
“Ovaj sustav koji je na sceni djeluje demotivirajuće i na angažman mladih u političkoj sferi koja se percipira puno više kao područje za zadovoljavanje osobnih interesa, a ne sredstvo za ostvarivanje općih ciljeva lokalne ili šire društvene zajednice”, ističe Vidović za “Nezavisne novine”.
Za novinara Elvira Padalovića podaci sa prethodnih lokalnih izbora o učešću mladih alarmantni su pokazatelj duboko ukorijenjenih problema u političkom sistemu BiH.
“Ima mnogo razloga za ovakvo stanje: mladi se suočavaju s nepovjerenjem u institucije, nedostatkom podrške za ulazak u politiku, ali i političkom kulturom koja favorizira isključivo iskustvo starijih generacija, često bez osnova. Druga stvar jeste pitanje – žele li mladi uopšte da se bave politikom, odnosno da li uopšte žele da žive na ovim prostorima?”, kaže Padalović.
Dodaje da brojni mladi politiku doživljavaju kao zatvoreni krug povlastica, privilegija, gdje bez veza, resursa ili pripadnosti određenim strukturama nema prostora za napredak.
“Ova percepcija, nažalost, dodatno odvraća talentovane mlade ljude od aktivnog političkog angažmana u BiH”, rekao je on za “Nezavisne novine”.
U ovoj priči treba dodati da je nedavno završene lokalne izbore karakterisao i mali broj dama koji se usudio da krene u borbu za (grado)načelničku fotelju, pa je od 142 izabrana imena, svega osam žena dobilo priliku da vodi neku bh. lokalnu zajednicu. Inače, na izbore u BiH je izašlo 1.764.399 ili 51,86 odsto birača, dok pravo glasa nije iskoristilo 1.637.847 ili 48,14 odsto. U Republici Srpskoj je izlaznost bila 53,51 odsto ili 660.535 građana, dok je u FBiH to bilo 45,07 odsto ili 937.750 birača koji su obavili svoju građansku dužnost.
(nezavisne)
