I nakon skoro 30 godina od završetka rata Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom, a pod direktnom ugroženošću od mina živi čak 93.071 stanovnik. Prema izvršenim procjenama u januaru 2025. godine, a koje je objavio Centar za uklanjanje mina u BiH u “Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu”, navodi se da sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 822,87 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,6 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH.
“U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugrožene zajednice, pod direktnom ugroženošću od mina živi 93.071 stanovnik Bosne i Hercegovine”, navode oni.
Kako ističu, lani u BiH nije bilo minskih nesreća, dok je u periodu od 1992. do 2024. godine od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata stradala 8.471 osoba.
“U ratnom periodu u BiH je registrovana ukupno 6.391 žrtva mina, od čega 425 osoba ženskog pola, 5.964 muškarca i dvije osobe nepoznatog pola. U poslijeratnom periodu stradala je 1.781 osoba, od čega 165 punoljetnih ženskih osoba, 1.615 osoba muškog pola i jedna osoba nepoznatog pola”, navodi se u izvještaju.
U periodu od 1992. do 2024. godine ukupno su stradale 144 maloljetne osobe, od toga 112 muškog i 32 maloljetne osobe ženskog pola.
“Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno, dok je 81 deminer zadobio teže i lakše povrede”, podsjećaju oni u “Planu deminiranja u BiH za 2025. godinu”.
Prema programu rada, za 2025. godinu planirana površina za vraćanje iznosi 75 kilometara kvadratnih.
“U bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi su još 8.673 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.408 minskih zapisnika. Minska polja u BiH karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, ističu iz Centra za uklanjanje mina u BiH, dodajući da je sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima.
Prema njihovim podacima, na početku 2025. godine u BiH su bile akreditovane 22 organizacije za protivminsko djelovanje, od čega 10 komercijalnih kompanija, sedam nevladinih i pet vladinih.
“U strukturi akreditovanih organizacija prijavljeno je 1.009 osoba koje posjeduju akreditacije za deminerska zanimanja i ovlaštenja za rad. Ovaj broj uključuje 584 obučena deminera i 328 osoba koje su ovlaštene za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka, odnosno vođe timova, vođe radilišta, operativne oficire, oficire za osiguranje kvaliteta, trenere prega, kerovođe, operatere i tako dalje, te 97 medicinara”, ističu oni.
Iz Centra za uklanjanje mina u BiH ističu da su za sprovođenje Plana deminiranja potrebna finansijska sredstva koja se obezbjeđuju iz donatorskih sredstava, budžeta institucija BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora, a planirani iznos sredstava ovog centra za 2025. godinu je 8.477.000 KM.