Višedecenijska vojna angažiranost Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku ponovo se proširila ove sedmice nakon što su njihovi borbeni avioni bombardirali najmanje tri iranska nuklearna postrojenja.
Prema brifingu američkog generala Dana Cainea, načelnika združenog štaba, sedam bombardera B-2, svaki vrijedan otprilike 2,1 milijardu dolara, bacilo je najmanje 14 bombi za uništavanje bunkera, vrijednih milione dolara, na Fordow i Natanz.
Ukupno je u misiji učestvovalo više od 125 američkih aviona, uključujući bombardere, lovce, tankere, avione za nadzor i pomoćne posade, a raspoređivanje i rad svih aviona koštali su stotine miliona dolara.
SAD troši više na svoju vojsku nego bilo koja druga zemlja u svijetu, više nego sljedećih devet zemalja zajedno, trošeći oko tri puta više od Kine i gotovo sedam puta više od Rusije.
U 2024. godini SAD je potrošio 997 milijardi dolara na svoju vojsku, što čini 37 posto svih globalnih vojnih izdataka, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).
Ljudska cijena ratova koje je predvodio SAD
Prema analizi Watson instituta za međunarodne i javne poslove Univerziteta Brown, ratovi koje je predvodio SAD od 2001. godine direktno su uzrokovali smrt oko 940.000 ljudi u Afganistanu, Pakistanu, Iraku, Siriji, Jemenu i drugim zonama sukoba nakon 11. septembra.
To ne uključuje indirektne smrti, uzrokovane gubitkom pristupa hrani, zdravstvenoj njezi ili bolestima povezanim s ratom. Procjenjuje se da je broj tih indirektnih smrti 3,6 do 3,8 miliona, čime se ukupan broj smrtnih slučajeva, uključujući direktne i indirektne smrti, povećava na između 4,5 i 4,7 miliona, a taj broj i dalje raste.
Tokom tog vremena, ubijeno je i najmanje 30.000 američkih vojnika, uposlenika sigurnosnih kompanija i savezničkih trupa. To uključuje najmanje 7.052 vojnika, 8.189 uposlenika sigurnosnih kompanija i 14.874 savezničkih vojnika.
Pola miliona ljudi ubijeno u ratovima u Afganistanu i Iraku
Rat u Afganistanu započeo je 7. oktobra 2001. kao odgovor na napade 11. septembra, a cilj mu je bio uništiti Al-Qaidu i ukloniti talibane s vlasti. Manje od dvije godine kasnije, 20. marta 2003., SAD i njihovi saveznici pokrenuli su rat u Iraku s ciljem eliminiranja navodnog oružja za masovno uništenje (OMU) i uklanjanja Saddama Husseina s vlasti. Međutim, nikada nisu pronađene zalihe OMU-a.
Sukob u Afganistanu, koji je trajao gotovo 20 godina, postao je najdugotrajniji vojni sukob u historiji SAD-a i rezultirao s procijenjenih 243.000 direktnih smrtnih slučajeva, uključujući i one u pograničnim regijama Pakistana. U Iraku je tokom rata direktno ubijeno oko 315.000 ljudi.
Zajedno, oni čine najmanje 558.000 direktnih smrtnih slučajeva između oktobra 2001. i augusta 2021., prema podacima Watson Instituta.
Ekonomski trošak ratova koje je predvodio SAD
SAD je potrošio procijenjenih 5,8 triliona dolara na finansiranje više od dva desetljeća rata.
To uključuje 2,1 trilion dolara koje je potrošilo Ministarstvo odbrane (DOD), 1,1 trilion dolara koje je potrošila Služba nacionalne sigurnosti, 884 milijarde dolara za povećanje osnovnog budžeta DOD-a, 465 milijardi dolara za medicinsku njegu veterana i dodatnih 1 trilion dolara kamata na kredite uzete za finansiranje rata.
SAD nastavlja plaćati za svoje ratove
Osim već potrošenih 5,8 triliona dolara, očekuje se da će SAD potrošiti najmanje 2,2 triliona dolara na obveze brige za veterane u sljedećih 30 godina.
To dovodi ukupne procijenjene troškove američkih ratova od 2001. na 8 triliona dolara.
Američko finansiranje izraelskog genocida u Gazi
Izrael je dosljedno bio najveći primatelj američke strane pomoći, primivši najmanje 251,2 milijarde dolara prilagođenih inflaciji od 1959., prema Watson institutu Univerziteta Brown. Od 2016. SAD se obvezao davati Izraelu 3,8 milijardi dolara godišnje u okviru 10-godišnjeg memoranduma o razumijevanju, koji traje do 2028. Većina toga dodjeljuje se kao strano vojno finansiranje.
Međutim, u godini koja je uslijedila nakon napada u oktobru 2023., SAD je Izraelu pružio dodatnih 17,9 milijardi dolara vojne pomoći, što je najveći godišnji iznos ikad. To uključuje 6,8 milijardi dolara vojnog finansiranja, 4,5 milijardi dolara za raketnu odbranu i 4,4 milijarde dolara za nadopunu naoružanja Izraela iz američkih zaliha.
(Al Jazeera)