Prvi obavještajni podaci koje su dobile europske vlade upućuju na to da su iranske zalihe visoko obogaćenog uranija u velikoj mjeri ostale netaknute nakon američkih napada na glavna nuklearna postrojenja, rekla su dvojica dužnosnika. Prema tim informacijama, zaliha od 408 kilograma uranija obogaćenog gotovo do razine potrebne za izradu nuklearnog oružja nije se nalazila u Fordou, jednom od dvaju ključnih iranskih pogona za obogaćivanje, u trenutku prošlotjednog napada. Materijal je, kako se navodi, ranije bio raspoređen na više lokacija.
Ti nalazi bacaju sumnju na tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da je bombardiranje “izbrisalo” iranski nuklearni program. Trump je danas na platformi Truth Social, očito misleći na Fordo, napisao:
“Ništa nije izneseno iz tog objekta. To bi bilo predugo, preopasno, a i preteško za premještanje!”.
Fordo nije uništen
Isti izvori navode da europske vlade još čekaju detaljno obavještajno izvješće o stvarnim razmjerima štete u Fordou, postrojenju koje je izgrađeno duboko ispod planine u blizini svetog grada Qoma. Prema jednoj ranoj procjeni, šteta je “opsežna, ali ne i potpuna – struktura nije uništena”.
Iranske vlasti su poručile da su zalihe uranija premještene prije američkog bombardiranja, koje je uslijedilo nakon višednevnih izraelskih napada na ciljeve u Iranu. SAD je u nedjelju upotrijebio posebno osmišljene bombe za razbijanje bunkera kako bi gađao Fordo i Natanz, drugo veliko iransko postrojenje za obogaćivanje uranija. Istovremeno, na treći objekt – Isfahan, koji se koristi za pretvorbu nuklearnog goriva i skladištenje – ispaljene su krstareće rakete. Trump je odbacio i privremenu američku obavještajnu procjenu koju su prenijeli američki mediji, a koja sugerira da je iranski program unazađen tek za nekoliko mjeseci.
S druge strane, Izraelska komisija za atomsku energiju ustvrdila je ovaj tjedan da su zajednički američko-izraelski napadi “značajno unazadili iransku sposobnost za razvoj nuklearnog oružja – za više godina”. No stručnjaci upozoravaju da, ako Iran i dalje posjeduje ključne zalihe obogaćenog uranija i raspolaže naprednim centrifugama na skrivenim lokacijama, i dalje ima kapacitet za proizvodnju fisijskog materijala potrebnog za izradu nuklearnog oružja.
IAEA: Tvrdnje o potpunom uništenju su pretjerane
Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je za francuski radio da je iranski nuklearni program “pretrpio ogromnu štetu”, ali da su tvrdnje o njegovom potpunom uništenju pretjerane.
Fordo je do sada bio glavno postrojenje za obogaćivanje uranija do 60 posto čistoće, što je samo jedan korak do razine potrebne za nuklearno oružje. Stručnjaci navode da je sporna zaliha od 408 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto prije izbijanja sukoba, kada je Izrael 13. lipnja objavio rat Iranu, bila raspoređena između Fordoa, Natanza i Isfahana.
Ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija prelaze 8400 kilograma, no većina tog materijala obogaćena je na niže, tehnološki manje opasne razine.
Oštećene ceste, zatrpani ulazi u tunele…
Satelitske snimke Fordoa nakon nedjeljnih napada pokazuju da su ulazi u tunele vjerojatno zatrpani zemljom, a na tlu su vidljive rupe za koje se vjeruje da su nastale udarom američkih “bunker buster” bombi teških 13.600 kilograma. Oštećene su i pristupne ceste. Grossi je otkrio da mu je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi još 13. lipnja poslao pismo u kojem je IAEA-u upozorio da će Iran “poduzeti posebne mjere kako bi zaštitio svoju nuklearnu opremu i materijale”.
Grossi je dodao da inspektori UN-ove nuklearne agencije, koji nisu mogli posjetiti postrojenja otkako je počeo izraelski napad, moraju hitno dobiti pristup kako bi popisali sve zalihe uranija, a posebno ključnih 408 kilograma obogaćenih na 60 posto. Sjedinjene Države zasad nisu podijelile konačne obavještajne podatke o iranskim preostalim nuklearnim kapacitetima sa saveznicima iz EU-a, a izostaje i jasna američka strategija za nastavak odnosa s Teheranom, izjavila su tri izvora upoznata s razgovorima.
Europska politika prema Iranu trenutačno je “na čekanju”, kažu izvori, dok se čeka novi američki diplomatski prijedlog za rješenje nuklearne krize. Dodaju da razgovori između Trumpa i europskih čelnika ovaj tjedan nisu donijeli ništa konkretno. Trumpova administracija vodila je neizravne pregovore s Teheranom prije izbijanja rata, u nadi da će postići sporazum kojim bi se ograničile nuklearne aktivnosti Irana.
U srijedu je Trump najavio da će Washington idući tjedan razgovarati s Teheranom, no u istoj izjavi je i sugerirao da sporazum možda više nije potreban nakon napada na nuklearna postrojenja. “Cijela situacija je potpuno nepredvidiva,” zaključio je jedan od europskih izvora. “Za sada – ne poduzimamo ništa.”