Četrnaest je ljudi poginulo, a 12 ih se smatra nestalima zbog jakih kiša, poplava i odrona koji su pogodili Južnu Koreju, objavio je BBC. Većina smrtnih slučajeva zabilježena je u južnom okrugu Sancheong, u kojem je od srijede palo gotovo 800 milimetara kiše.
Uobičajeno je da je u srpnju vrhunac monsunske sezone u Južnoj Koreji i obično je zemlja na njih dobro pripremljena. No, posljednjih je godina monsunska sezona u toj zemlji sve intenzivnija. Podsjetimo, Južna Koreja je 2022. godine bila na udaru jakih kiša koje su izazvale katastrofalne poplave u kojima je poginulo najmanje 11 ljudi.
Prošli je tjedan južne dijelove zemlje pogodio neuobičajeno intenzivan pljusak koji je doveo do poplava i odrona, zbog čega je evakuirano 10.000 ljudi, a više od 41.000 kućanstava privremeno je ostalo bez struje. Službeni meteorološki podaci pokazuju da je Južna Koreja zabilježila neke od najvećih količina oborina po satu u povijesti mjerenja.
Korejska meteorološka agencija (KMA) potop je pripisala produljenom sudaru suprotstavljenih zračnih masa: hladnog, suhog zraka iz stacionarnog sustava niskog tlaka na sjeveru i vrućeg, vlažnog zraka s pacifičkog područja na jugu. Dugotrajna prisutnost fronte niskog tlaka polarnog podrijetla iznad Korejskog poluotoka tijekom ljeta rijetka je, navodi KMA, dodajući da takvi hladni zračni sustavi obično ostaju ograničeni na Arktik.
Kiša je uglavnom prestala u najteže pogođenim južnim i središnjim područjima, ali su se u noći sa subote na nedjelju snažni pljuskovi pomaknuli na sjever i do glavnog grada Seula.
Predsjednik Lee Jae-myung naredio je u nedjelju da se najteže pogođena područja proglase posebnim zonama katastrofe, a vlada je pokrenula višeagencijsku akciju oporavka. Ministar unutarnjih poslova Yun Ho-jung zatražio je od lokalnih vlasti da brzo mobiliziraju “sve dostupne resurse”. Klizište u sjevernom okrugu Gapyeong usmrtilo je dvije osobe kada je nekoliko kuća zatrpano blatom, izvijestio je AFP pozivajući se na izjave vladinih dužnosnika. Korejski meteorolozi upozorili su da nakon rekordnih oborina slijedi intenzivan toplinski val.
Znanstvenici tvrde da su klimatske promjene učinile ekstremne vremenske događaje češćima i intenzivnijima diljem svijeta. Točnije, uočavaju vezu između porasta globalnih temperatura i češćih toplinskih valova, intenzivnijih oborina i jačih tropskih oluja. Rast ekstremnih vrućina i obilnih oborina dobro je dokumentiran, a studije pokazuju jasan ljudski utjecaj.
