Iako se Rusija ponosi statusom energetske velesile, njezini se građani suočavaju s neočekivanim problemom: nestašicom goriva. Tjedni ukrajinskih napada dronovima teško su oštetili rafinerijske kapacitete diljem zemlje, zbog čega vozači satima čekaju u redovima pred benzinskim postajama koje ostaju bez zaliha, dok cijene benzina dosežu rekordne razine, piše The Guardian.
Pojačani napadi na energetsku infrastrukturu
Tokom ljeta Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na rusku energetsku infrastrukturu. Ova strategija osmišljena je kako bi se izvršio pritisak na Moskvu i poslala poruka da Ukrajina i dalje ima utjecaj u mirovnim pregovorima koje vodi američki predsjednik Donald Trump. Nestašica se najviše osjeća u udaljenim regijama, uključujući Daleki istok, južnu Rusiju i anektirani poluotok Krim, gdje su vozači zbog nedostatka običnog benzina prisiljeni prelaziti na skuplje vrste goriva.
Poremećena proizvodnja
Analitičari procjenjuju da su nedavni ukrajinski napadi poremetili najmanje 17% ukupnog ruskog rafinerijskog kapaciteta, što odgovara količini od 1,1 milijuna barela dnevno. Između 2. i 24. kolovoza, Ukrajina je izvela najmanje desetak napada na rusku naftnu infrastrukturu, a većina ih je pogodila postrojenja duž koridora Rjazanj–Volgograd na jugozapadu zemlje.
Posljednji napad dogodio se u srijedu, kada je, prema izvješćima ukrajinskih medija, snažna eksplozija pogodila naftovod Rjazanj–Moskva, jednu od glavnih arterija za opskrbu glavnog grada.
“Ovo nije prva takva kriza”, izjavio je Boris Aronstein, neovisni analitičar za naftu i plin. Međutim, dodao je kako su ukrajinski napadi dronovima na rafinerije i skladišta ovu krizu učinili najtežom posljednjih godina.
“Napadi su golemi, koordinirani i ponavljaju se; dolaze u valovima, a rafinerije jednostavno nemaju vremena popraviti štetu uzrokovanu prethodnim napadom prije nego što se dogodi sljedeći”, objasnio je Aronstein.
Rekordne cijene i ranjiv sustav
Veleprodajne cijene A-95, najčešće korištenog benzina u Rusiji, prošlog su tjedna dosegle rekordnu razinu od oko 82.300 rubalja (760 funti) po toni, što je gotovo 54% više nego u siječnju. Paradoksalno, nestašice se događaju u jednom od najvećih svjetskih izvoznika sirove nafte, koja se isporučuje tržištima poput Kine i Indije.
No, sirova nafta mora se preraditi, a velik dio ruskog rafinerijskog sustava usmjeren je na izvozne proizvode. Analitičari ističu da je jedna od glavnih slabosti industrije nedostatak rezerve u domaćoj proizvodnji benzina, koja jedva pokriva potražnju, čineći sustav iznimno ranjivim. Sankcije su dodatno otežale situaciju jer su Rusiju odsjekle od zapadne tehnologije, zbog čega su popravci sporiji i složeniji.
Frustracija na društvenim mrežama
Ruske društvene mreže preplavljene su snimkama frustriranih vozača koji se žale na nestašice i rastuće cijene.
“Čekamo satima, a nitko ne zna hoćemo li uopće uspjeti napuniti automobile”, rekao je jedan muškarac prolazeći pored dugačkog reda u gradu Dalnegorsku.
Popularni automobilski kanal na Telegramu, “Motorist’s Den”, duhovito je primijetio da “se čini da će se benzin uskoro točiti u čaše za šampanjac, a ne u spremnike goriva”.
Druga viralna objava glasi:
“Punjenje goriva sada je gotovo kao odlazak u butik: krenete po litru, a vratite se s praznim novčanikom i filozofskom mišlju da možda hodanje i nije tako loše.”
Vrijeme kao dodatni problem
Trenutnu krizu pogoršava i činjenica da je kolovoz tradicionalno najteži mjesec za rusko tržište goriva. Sezona žetve povećava potražnju, rafinerije su u fazi planiranog održavanja, a izvoznici love više sezonske cijene u inozemstvu. Ove godine, ono što je obično predvidljiva nestašica pretvorilo se u potpuni kaos nakon što su ukrajinski dronovi onesposobili ključna postrojenja.
Krim je među najteže pogođenima, jer su zračne luke zatvorene zbog prijetnje dronovima, što je turiste prisililo na cestovni promet i stvorilo dodatni pritisak na opskrbu. Guverner Krima kojeg je imenovao Kremlj zamolio je stanovnike “da razumiju ograničenja na benzin od 95 oktana”, upozoravajući da bi situacija mogla potrajati još mjesec dana.
Ratni napori nisu ugroženi
Iako su nestašice politički neugodne za Kremlj, analitičari smatraju da zasad vjerojatno neće ugroziti ruske ratne napore ili tešku industriju. Većina vojne opreme i industrijskih vozila koristi dizel, kojeg Rusija i dalje ima u izobilju. “Još je dug put do toga da prometni, poljoprivredni i industrijski sektori – ili, što je najvažnije, vojska – dožive značajnije nestašice goriva”, rekao je Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra.
Ipak, s obzirom na to da Ukrajina ne pokazuje namjeru usporiti napade, ekonomisti upozoravaju da bi se nestašica mogla protegnuti duboko u zimu, a vlasti bi u najgorem slučaju mogle biti prisiljene pribjeći racioniranju benzina.
