Raste li u Hrvatskoj govor mržnje i jača li ekstremizam u društvu? Pitanja su to koja su se nametnula nakon nedavnih incidenata u Splitu i Zagrebu, a o kojima su u emisiji HRT-ovoj Studio 4 raspravljali profesor Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku i Mario Aunedi Medek, predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Povod raspravi bili su događaji od početka tjedna, kada je nekoliko desetaka maskiranih napadača spriječilo otvorenje Dana srpske kulture u Splitu. Samo nekoliko dana kasnije, pedesetak maskiranih muškaraca odjevenih u crno pojavilo se pred Srpskim kulturnim centrom u Zagrebu uoči otvorenja izložbe.
Dok se zagrebački slučaj još istražuje, splitski je epilog dobio u određivanju jednomjesečnog istražnog zatvora za devetoricu muškaraca, što je potaknulo i prosvjed Torcide, dijelom i zbog toga što je među zatvorenima i hrvatski branitelj.
Sve što ste gurnuli sa strane će vas sustići kad-tad
Profesor Zdravko Kedžo smatra da uzroke ne treba tražiti u ovim izoliranim događajima, već u desetljećima zanemarivanja problema.
“Ništa nije počelo ni jučer, ni prekjučer, ni s Torcidom ni s maskiranim ljudima. Nisam siguran čak ni da oni koji proizvode ekscese su sami za to krivi, ja mislim da je puno aktera na društvenoj i političkoj sceni koji su za to odgovorni”, kazao je, dodavši kako se sve što se gura pod tepih kad-tad vrati.
“Sve što ste gurnuli sa strane nikad ne izgovorili i ne suočili se s tim, to će vas sustići kad-tad, neki će to zloupotrebljavati na sceni protestirajući, neki će od toga možda imati političku korist, ali je činjenica da se vi s time niste suočili”, poručio je Kedžo.
Što je javni diskurs više radikaliziran, to je više posljedica na društvo, pogtovo mlade
Mario Aunedi Medek upozorio je na izravnu vezu između radikalizacije i posljedica u društvu.
“Što je više radikaliziran javni diskurs, to ima više posljedica na čimbenike u društvu, osobito na mlade”, rekao je.
Kedžo je nadodao da je govor mržnje neprihvatljiv te naglasio odgovornost svih u javnom prostoru, uključujući medije koji isti događaj često prikazuju kao dvije različite istine.
“Sloboda govora jest demokratski benefit, ali nije beskonačna, ni bezgranična, ni apsolutna. Moja sloboda završava onog trenutka kad počne ugrožavati vašu”, istaknuo je.
Pijetet prema Domovinskom ratu ne može biti alibi
Aunedi Medek smatra kako je nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona mogao ohrabriti događaje poput onog u Splitu.
“Pijetet prema Domovinskom ratu ne može biti alibi za neprimjerene postupke”, naglasio je.
S druge strane, Kedžo se nije složio da je koncert bio izravan povod, tvrdeći da su uzroci puno dublji i leže u godinama potisnutih tema. Obojica su se složila oko odgovornosti političara.
“Često su neodgovorno plasirane izjave političara ono što zapali vatru, mogli bi i oni poraditi na odgovornosti za javno izgovorenu riječ”, rekao je Kedžo, dok je Aunedi Medek dodao da je za društvene probleme uvijek najodgovorniji politički život – i vladajući i ljevica.
Vrijeme je za razgovor
Gosti su zaključili kako je u društvu došlo do izokrenute ljestvice vrijednosti te da je ključ rješenja u dijalogu.
“Što su razlike i početne postavke veće, što su akteri udaljeni u svojim početnim stavovima, to je potrebno više razgovora i više komunikacije”, kazao je Aunedi Medek.
Kedžo je uputio snažan apel za prestanak površnog pristupa problemima.
“Ovo grebanje po površini iz interesnih pozicija u kojim politički akteri snose odgovornost, mediji jednako tako, mora prestati. Idemo se makar potruditi da promijenimo neke vrijednosti u društvu u kojima smo jako zapeli. Razgovarajmo. Ta poruka posebno upućena mladim ljudima. Pokušajmo o tome razgovarati i pokušajmo uvjeriti mlade da neke vrijednosti žive i da vrijede, da to nisu samo klikovi”, zaključio je.