Makarska je odavno postala sinonim za divlju gradnju, betonizaciju bez plana i preveliku stanogradnju. Već dvije godine traju izmjene prostornog plana no i dalje se gradi, gotovo pa da i nema slobodnog prostora.
Veliko brdo iznad Makarske sinonim je prekomjerne gradnje i betonizacije bez plana, ovo je mjesto jedno veliko gradiliše, samo ovdje može se izbrojati šest dizalica. Vinka je u Makarsku došla prije 20 godina i sada odlazi.
“Kupila sam stan u Makarskoj, ali sad ću ga prodati jer ovdje više nije kao što je nekad bilo. Previše se gradi, nema one duše dalmatinske. Kad ne mogu sedmi i osmi mjesec doći tu uživati, nego se moram svađati gdje da stavim ručnik, onda nemamo što pričati”, rekla je Vinka Maja iz Švicarske, koja je u Makarsku došla prije 20 godina, ali sad će otići.
Da je situacija u Makarskoj neodrživa shvatila je i gradska vlast. Godinu dana radili su studiju nosivosti kapaciteta koja je pokazala poražavajuće brojke zbog čega su pisali i resornom ministarstvu.
“Možda to najbolje pokazuje činjenica da e-visitor pokazuje jedne brojeve, međutim naši podaci nam pokazuju da imamo otprilike 10.000 kreveta u gradu, a od toga je samo nekih šestotinjak prijavljeno u komercijalne svrhe, što znači da nekih 9000 kreveta pokazuje nelojalnu konkurenciju lokalnom stanovništvu”, izjavila je dogradonačelnica Makarske Antonia Radić Brkan (SDP), a na njene se riječi nadovezao i gradonačelnik Makarske Zoran Paunović (SDP):
“Vi u službenim evidencijama imate puno manje stanova nego je to stvarno stanje na terenu. I ta diskrepancija između statističkih podataka koje imamo mi i koji su stvarno na terenu je zapravo zaista frapantna. Imate još puno gore podatke u kojima vidite da je to crno tržište u Makarskoj. U zimskim mjesecima imate potrošnju vode otprilike 100.000 metara kubnih, do recimo u augustu 800.000. Dakle omjer, je 1:8.”
Ništa u Hrvatskoj ne ide brzo pa se zako već dvije godine radi na izmjenama generalnog urbanističkog plana, a pomaka nema.
“Nažalost, nije se obratila dužna pozornost, nastao je stampedo, prošle su dvije godine od najavljenog prostornog plana, još nije usvojen i svi oni koji možda nisu mislili graditi su aplicirali u urbanistički odsjek i dogodit će nam se u sljedećih pet godina dodatna apartmanizacija”, smatra Ivana Miočević Franić, nezavisna gradska vijećnica i članica udruge održivog razvoja Osejava.
Gradonačelnik je s ministricom održao neformalni razgovor. U ministarstvu rješenje problema vide u prvom Zakonu o turizmu u kojem će jedinice lokalne samouprave imati veću ingerenciju.
“Zaista se nadam da ćemo na neki način zajedničkim snagama pokušati promijeniti ovu kardinalnu situaciju koja se trenutno nalazi u Makarskoj”, zaključio je Paunović.
A da se situacija u Makarskoj dovede u red bit će potrebne godine. Ali, bitno da se na tome radi. Primjerice, gradonačelnik Paunović poslao je dopis Ministarstvu turizma i sporta, o kojem je obaviješten N1.
“U Ministarstvu su takva i slična problematika u turističkim destinacijama u Hrvatskoj već ranije prepoznata te adresirana kroz sveobuhvatnu reformu turizma. Novim Zakonom o turizmu će župani, gradonačelnici i načelnici dobiti niz dodatnih alata za upravljanje destinacijom, ali i puno veću odgovornost. Zadovoljni smo što sve veći broj lokalnih čelnika, kao i župana, prepoznaje da je nužan zaokret prema održivosti. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je na nedavno održanoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija predstavila je Zakon županima, koji su izrazili zadovoljstvo Zakonom te naglasili kako je upravljanje razvojem turizma nužno želimo li i dalje biti uspješna turistička destinacija”, poručili su iz Ministarstva pa dodali:
“S obzirom na činjenicu da broj gostiju svake godine raste, a resursi su ograničeni, klimatske promjene sve izraženije, a lokalno stanovništvo, uz pozitivne, sve više osjeća i negativne posljedice razvoja turizma, cilj Zakona i jest stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i prilagoditi taj razvoj resursima koji su na raspolaganju u pojedinim destinacijama, bez narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva.”
Lokalna i regionalna samouprava je i do sada imala na raspolaganju niz alata za upravljanje turizmom, kao što je određivanje visine turističke pristojbe i poreznog paušala, koje su više ili manje koristili.
“Najvažnija novost koju donosi ovaj Zakon jest u pogledu donošenja odluka koje se odnose na upravljanje destinacijom, jer se propisuje jasan i transparentan sustav upravljanja na temelju analize objektivnih i mjerljivih podataka. Razlog radi kojega se ide u smjeru davanja novih uloga i odgovornosti lokalnoj i regionalnoj samoupravi jest između ostalog i neravnomjerna turistička razvijenost Hrvatske. Država ne može propisati jednake uvjete za razvoj turizma primjerice u Makarskoj ili Vrgorcu, već će osigurati svima koji žele razvijati turizam da to čine u smjeru održivosti, na temelju vlastitih potencijala i potreba”, pojašnjavaju u Ministarstvu pa navode detalje o tim uvjetima:
“Indeks turističke razvijenosti (ITR), zatim sistem pokazatelja održivosti poput primjerice, kvalitete mora, potrošnje pitke vode i električne energije, opterećenosti prostora turizmom i slično te satelitski račun održivog turizma, koji će po prvi puta uz ekonomske pokazatelje “izračunati” i ekološke i društvene koristi i troškove turizma, su alati koji će svim destinacijama u Hrvatskoj omogućiti dijagnosticiranje u kakvom su stanju njihovi resursi i planiranje razvoja kroz “Plan upravljanja destinacijom”. Sve turističke zajednice, u svim dijelovima Hrvatske, morat će donijeti taj Plan. Najrazvijenije destinacije, odnosno one koje su prema ITR-u u I i II kategoriji, imat će kao temelj za donošenje Plana upravljanja, obvezu izračunavanja prihvatnog kapaciteta što znači da će se izračunati vršno opterećenje turizmom koje neko područje može podnijeti. Na taj način znat će se kako je potrebno prilagoditi komunalnu infrastrukturu ili pak kako turističku infrastrukturu i sadržaje prilagoditi postojećim uvjetima na terenu. Među tim najrazvijenijim destinacijama je i grad Makarska koji je razvrstan u ITR I.”
Važno je istaknuti da će upravo na temelju Plana upravljanja, predstavnička tijela jedinica regionalne i lokalne samouprave moći donijeti odluke koje se odnose na broj i vrstu ugostiteljskih i smještajnih objekata, kao i odluku o uvođenju ekološkog doprinosa koji će moći naplaćivati upravo lokalne samouprave, primjerice uz turističku pristojbu za goste koji su smješteni u destinaciji, ali posebno važno, i za jednodnevne posjetitelje.
“Iznose će odrediti svaka lokalna samouprava za sebe, no propisat će se da ta sredstva moraju biti strogo namjenska i usmjerena na smanjenje ekološkog otiska turizma i unaprjeđenje okolišnih uvjeta”, zaključuju u Ministarstvu turizma i sporta.
