Mirza Lalić mladi je vijećnik u Gradskom vijeću Mostara. Po struci diplomirani pravnik, u aktuelnom sazivu Gradskog vijeća Mostara vijećnik je ispred Koalicije za Mostar. Sa njim smo razgovarali o aktuelnim problemima u gradu, kao i o radu Gradskog vijeća, koje je ušlo u drugu godinu rada u postojećem sazivu.
Koji su Vaši lični prioriteti kao vijećnika? Na kojim inicijativama najviše radite?
– Na samom početku iskoristit ću priliku da Vam se zahvalim na iskazanom interesu i pozivu da govorim za Vaš portal. Imam nekoliko prioriteta u radu, a poseban fokus stavljam na stvaranje prilika i boljeg ambijenta za mlade ljude u Mostaru. Moram istaći da sam, kao predsjednik Komisije za mlade Gradskog vijeća, zahvalan kolegama iz različitih političkih stranaka, jer smo do sada sve prijedloge, odluke i inicijative koje smo predlagali prema Vijeću donosili jednoglasno, svjesni interesa mladih u našem gradu. Kroz Komisiju, ali i lično, predlagao sam i učestvovao u kreiranju budžetskih stavki za mlade, kao što su subvencije pri kupovini prve nekretnine, stipendije učenicima deficitarnih zanimanja, grant za projekte mladih, grant za pokretanje biznisa mladih, implementacija Strategije za mlade i slično. Posebno bih izdvojio odluke Gradskog vijeća kojima se omogućava obavljanje praktičnog staža studenata Univerziteta i Sveučilišta u ustanovama i preduzećima Grada Mostara, zatim odluku kojom su omladinska udruženja oslobođena troškova ovjere, kao i pokretanje prvog Javnog poziva za mobilnost mladih. To su inicijative koje sam lično pokrenuo. Zahvaljujem svim vijećnicima koji su ih podržali, a ja ću nastaviti predlagati konkretne mjere za mlade, jer je to najbolja investicija. Bez mladih koji će ostati u Mostaru, studirati, raditi, pokretati biznise i zasnivati porodice, ulaganje samo u infrastrukturu nema smisla. Pored toga, jedan vijećnik se mora baviti i drugim temama – komunalnim pitanjima, čistoćom, infrastrukturom, urbanizmom, kulturom i obrazovanjem. Ali ove inicijative posebno su mi drage jer nisu predmet političkih sukoba.

Kako ocjenjujete rad Gradskog vijeća u aktuelnom sazivu? Koje odluke smatrate najvažnijim u protekloj godini?
– Do sada smo održali 12 redovnih i jednu vanrednu sjednicu te usvojili veliki broj značajnih odluka. Međutim, realizacija tih odluka od strane gradske uprave na čelu s gradonačelnikom nije dovoljno brza ni produktivna. U budžetu je predviđen veliki broj infrastrukturnih i drugih projekata, ali je izvršenje budžeta ispod očekivanog nivoa, posebno u Odjelu za urbanizam i građenje. Gradsko vijeće donijelo je važne odluke: o osiguranju prevoza učenika osnovnih škola, o subvencioniranju smještaja djece u privatnim vrtićima, o programu selektivnog prikupljanja otpada, o prodaji nekretnina na području Južnog logora radi novih razvojnih projekata, Smjernice o urbanističkim principima, razne izvještaje o radu ustanova, te brojne druge odluke i zaključke.
Koji su po Vama trenutno najveći problemi Mostara i kako ih Grad može rješavati brže?
– Problema je mnogo. Mostar je jedan od najvećih gradova u BiH, turistički centar i važna tranzitna ruta, pa se rješavanje mnogih pitanja ne tiče samo lokalne vlasti, što usporava razvoj. Nakon izbora 2020. svjedočimo određenim pomacima: usvojeni su regulacioni planovi, postoje brojna gradilišta, spojena su dva komunalna preduzeća, formirana je Turistička zajednica, napreduju projekti sportske dvorane i olimpijskog bazena. Ali građani žele vidjeti brža rješenja – manje otpada na ulicama, bolji javni prijevoz, brže izdavanje dokumenata, uklanjanje ruševina. Često se, čak i kada Vijeće podrži javna preduzeća, rezultati ne vide. Mnogo toga bi se riješilo boljom organizacijom rada u preduzećima i gradskoj upravi. Problem je i nedostatak kadra u nekim službama, dok ih je negdje i previše. Klub Koalicije za Mostar više puta je tražio digitalizaciju usluga, ali proces sporo napreduje. Poseban problem je urbanizam, gdje građani imaju osjećaj da neki projekti brzo dobijaju dozvole, a neki čekaju mjesecima. Na zadnjoj sjednici postavljena su pitanja o više konkretnih slučajeva i očekujemo odgovore.

Da li je inicijativa HRS-a o regulisanju skokova sa Starog mosta bila populizam ili stvarna namjera?
– Prijedlog odluke je apsolutno besmislen i provokativan. Klub skakača „Mostari“ njeguje veliku tradiciju i Grad Mostar treba im pomagati, a ne otežavati rad. HRS nije kontaktirao ni Klub skakača ni Odjel za privredu i komunalne poslove, iako ih spominje u odluci. Dva su posebno sporna aspekta:
Mogućnost zabrane skokova tokom „značajnih godišnjica“ – ostalo je nejasno na koje datume se misli i ko bi bio nadležan da to zabrani.
Odluka tvrdi da može skakati svako ko smatra da je sposoban, čime bi Grad preuzeo odgovornost za moguće posljedice.
Odluka nije prošla, a ostaje nejasno šta se njenim predlaganjem željelo postići.
Građani često ističu nezadovoljstvo sporom realizacijom projekata. Ko je odgovoran – administracija, politika ili nedostatak planiranja?
– Većim dijelom je odgovor u prethodnim pitanjima. Nedvosmisleno: administracija i politika. Neki predmeti se rješavaju ekspresno, a neki čekaju mjesecima. Objektivan problem je nedostatak kadra u Odjelu za urbanizam, koji treba ojačati kako bi grad mogao ravnomjernije i brže razvijati projekte.
Koji je najvažniji projekat koji Mostar treba pokrenuti u 2026. godini?
– Prije svega, treba završiti započete projekte, posebno sportsku dvoranu i olimpijski bazen. Istovremeno, potrebno je planirati buduće projekte. Kao mlada osoba, smatram da Mostar treba ulagati u stambene zone za mlade – izgradnju stanova za dugoročni zakup ili povoljniju kupovinu. Znam da je predsjednik GV, prof. dr. Đani Rahimić, prvi pokrenuo tu ideju, a i gradonačelnik je o njoj pozitivno govorio. Nadam se podršci svih političkih aktera.
