Najvredniji dio Neretve doživio je ekološku katastrofu kada je u septembru iz HE “Ulog” ispuštena voda osiromašena kisikom, usmrtivši sve oblike života na oko pet kilometara toka rijeke, cijenjeni evropski i domaći naučnici danas su predstavili dokaze koji ukazuju da se ovakvi incidenti mogu ponoviti ako se ne uvede hitan nadzor, zabrani vršni režim rada i osigura strogo poštivanje ekoloških dozvola.
Podsjećamo, 12. septembra ove godine došlo je do masovnog uginuća živog svijeta u dužini od oko pet kilometara gornjeg dijela toka Neretve, neposredno ispod hidroelektrane (HE) “Ulog” kod Kalinovika koja presijeca najvredniji i ranije netaknuti dio toka ove značajne rijeke. Prizori s lica mjesta bili su zastrašujući – stotine uginulih jedinki ugroženih vrsta poput mekousne pastrmke i bjelonogog roka, uz intenzivni miris pokvarenih jaja, što ukazuje na pojačano prisustvo sumporvodika i ozbiljan nedostatak kisika.
Ključni problem mogao bi biti u režimu rada HE “Ulog”, za koji je propisano da mora biti protočni, dok provedena nezavisna analiza ukazuje na to da je upravo prekomjerno ispuštanje vode osiromašene kisikom iz akumulacije direktno izazvalo nastanak smrtonosnih uslova za osjetljive vrste, na što upozoravaju i naučnici koji su obavili terenska i detaljna naučna istraživanja nakon spomenutog masovnog pomora.
Profesor Singer: HE Ulog je pravi primjer kako ne treba realizovati projekte
Profesor Gabriel Singer s Univerziteta u Innsbrucku detaljnije objašnjava uzrok posljednje ekološke katastrofe:
“Mjerenja koja smo izvršili 28. septembra 2025. godine, 16 dana nakon pomora ribe, potvrdila su da je uzrok pomora ispuštanje niske vode osiromašene kisikom. HE ‘Ulog’ je pravi primjer kako ne treba realizovati hidroenergetske projekte: Ove uočljive implikacije bile su predvidive i na osnovu očekivane stratifikacije akumulacije tokom ljeta i trenutnog operativnog režima te nisu kompatibilne s ekološkim zdravljem Neretve.”
Akademik Muriz Spahić, penzionisani profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i vodeći hidrolog u Bosni i Hercegovini, ističe da očuvanje okoliša obavezno treba biti uvršteno u planiranja razvoja energetskog sektora.
“Naš cilj je da ovaj slučaj posluži kao primjer da energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša, te da se odluke donose na temelju naučnih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa. Neretva je jedan od najvrednijih ekosistema jugoistočne Evrope, a njena zaštita je zajednička odgovornost svih nas”, poručio je prof.dr. Muriz Spahić.
Naučnici, koji su obavili pomenuto istraživanje, naglasili su važnost poštivanja svih odredbi ekološke dozvole za HE “Ulog”, odnosno zatražen hitni pregled i revidiranje Studije uticaja na okoliš i ostalih dozvola kako bi se spriječili novi katastrofalni uticaji.
U konačnici, ključno je da bude onemogućen problematični vršni rad ovog objekta, uz uvođenje kontinuiranog monitoringa i izvještavanja u realnom vremenu o nivou akumulacije, ispustima vode, koncentraciji kisika i temperaturi cijelim dubinskim profilom i nizvodno.
Eichelmann: Katastrofa u septembru uništila kompletan život u ovom dijelu
“Katastrofa u septembru nije samo ubila ribe, već je uništila kompletan život u tom dijelu, uključujući i vodene insekte, mekušce itd. Ako se dozvoli da HE ‘Ulog’ nastavi ilegalno raditi u vršnom režimu, izazivajući gotovo svakodnevne oscilacije nivoa vode nizvodno, razorna šteta neće biti ograničena samo na dio toka ispod elektrane, već će populacije riba u cijeloj Neretvi, sve do Konjica, pretrpjeti nepopravljivu štetu”, izjavio je Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatch, organizacije koja godinama na Balkanu provodi kampanju “Save the Blue Heart of Europe” (“Sačuvajmo plavo srce Evrope”).
Izgradnju HE “Ulog”, privatnog investitora “EFT Group”, prate kontroverze od samog početka. Osim činjenice da se izgradnja odvija na, u geološkom smislu, nestabilnom tlu, problematični su stalna pomjeranja rokova za realizaciju i izmjene i dopune tehničkih karakteristika.
U počecima izgradnje došlo je i do pogibije dvojice radnika, uslijed obrušavanja većih količina materijala. Na ove opasnosti upozorava i Azra Berbić aktivistkinja Fondacije ACT, organizacije čija je žalba dovela do poništenja vodne dozvole za HE “Ulog”, u martu 2025. godine.
Berbić: Pitanje zaštita rijeka ne pripada ni jednoj političkoj opciji
“Pitanje zaštite naših rijeka i voda nije nacionalno niti etničko pitanje, ne pripada ni jednoj političkoj opciji. Zaštita rijeka, prava na vodu, izuzetno bogatog i jedinstvenog biodiverziteta, ključno je za opstanak kako svih ljudi koji žive u našoj zemlji tako i cjelokupnog živog svijeta koji ovisi o našim rijekama.
Štiteći Neretvu, Unu, Plivu, Vrbas, Drinu, sve naše rijeke, ne štitimo samo živi svijet u njima već i budućnost opstanka naroda na ovim prostorima. Naučnici iz cijele Evrope su prethodnih godina istražujući biodiverzitet u gornjem toku Neretve otkrili potpuno nove vrste za BiH i za svjetsku nauku, Neretva i njene pritoke su pored toga, nesumnjivo izvor života za sve ljude koji žive u njenoj dolini.
Zbog toga ne smijemo dozvoliti da žrtvujemo Neretvu niti bilo koju našu rijeku, kako bi se privatni kapital nastavio gomilati kroz realizaciju različitih investicija koje potpuno devastiraju naše rijeke, već brinući se o našim rijekama, odgovorno, strateški i sistematski.
Moramo štiti naše rijeke i vode kao zajedničko dobro nas i budućih generacija”, izjavila je ona, apelujući na vlasti na svim nivoima da ulože veće napore u zaštitu prirodnih dobara naše države.
Danas je spomenuti tim međunarodnih i domaćih naučnika, u Parlamentu Bosne i Hercegovine, predstavio rezultate naučnog istraživanja nedavnog masovnog pomora riba i ostalog živog svijeta u gornjem dijelu toka Neretve predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, naučnoj, stručnoj i medijskoj javnosti u okviru konferencije “Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve”.
Ovaj događaj organizovali su Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Zeleni klub u Bosni i Hercegovini i Riverwatch, uz učešće UNDP-a u Bosni i Hercegovini.
