Krajem januara zaposlenici Hidroelektrane na Neretvi krenuli su sa uklanjanjem otpada nakupljenog uz branu Hidroelektrane Jablanica. Prema procjenama, riječ je o 500 kubnih metara plutajućeg nanosa, od čega je do sada uklonjeno približno 100 kubnih metara. Radovi su jedno vrijeme stali, s obzirom na, kako su kazali, tehničke preduvjete rada i količinu otpada, a trebali bi biti nastavljeni sutra.
Nakon obilnih padavina u proteklom periodu velike količine otpada nakupile su se uz branu HE Jablanica. Većina otpada koncentrisana je neposredno uz branu, dok je ostatak raspoređen duž čitave površine jezera. Iz podružnice HE na Neretvi su nam kazali da su zbog rasta kote Jablaničkog jezera bili prinuđeni da vrše manipulaciju evakuacionim organima klapnama na brani HE Jablanica.
Elektroprivreda BiH
„Zbog otvorenih preljevnih organa rad na čišćenju akumulacije uz branu nije siguran i oprema za čišćenje plutajućeg nanosa je s brane HE Jablanica prebačena na branu HE Grabovica, kako bi se pristupilo čišćenju akumulacije HE Grabovica. Početak radova planiran je za utorak, 10.02.2026. godine.“
Vlasnik ribogojilišta na Drežanjki govori nam kako kruti otpad nanosi veliku štetu ribljem svijetu. Navodi kako je prošle godine, nakon poplava, u ribnjaku imao više od 500 kubnih metara krutog otpada i da je morao sve sam da očisti. Hidroelektrane, dodaje, čiste samo smeće koje je do brane.
ENVER OMEROVIĆ, vlasnik ribogojilišta
„Te grane uđu u mrežu, pokidaju mrežu i onda imamo problem, ode riba, znači pobjegne nam riba, imamo štetu i onda od koga ćeš ti naplatiti tu štetu. Znači, nikako ne možeš. Ako nije proglašena elementarna nepogoda, ako je proglašena oni ti nešto malo plate, a ostatak ti je, halali to sve.“
Da je šteta za riblji svijet velika slaže se i potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca „Neretva 1933“. Pojašnjava kako se mlađ i sitnija riba može zapetljati u otpad, povrijediti se, pa se samim time smanjuje njen prirast. S druge strane, problem je što u tom otpadu definitivno ima i biljnog i životinjskog porijekla, pa dolazi do truljenja i uginuća ribe.
NEĐAD SELIMOTIĆ, potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca „Neretva 1933“
„Bakterije koje se pojavljuju u tom momentu jednostavno troše kisik iz vode. Samim tim to značajno utiče na riblji fond. Riba je u tom slučaju troma, slabije se kreće, slabije se hrani i povlači se u dublje vode.“
Selimotić je apelovao i na sve koji mogu pomoći da se uključe i riješe ovaj problem. Dodao je i da bi hidroelektrane trebale češće čistiti otpad kako ne bi dolazilo do njegovog nakupljanja.
