Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH i kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda govorila je o svom političkom putu, kandidaturi, Izbornom zakonu, odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa, relacijama Hrvata i Bošnjaka, saradnji sa SNSD-om, evropskom putu BiH, ulozi Hrvatske, ali i prioritetima ukoliko bude izabrana.
Filipović za FTV objašnjava da njen ulazak u politiku nije bio rezultat jedne odluke, već proces koji se razvijao kroz vrijeme:
‘Neki konkretan trenutak ili odluka se u mom životu nije desila. Danas mi to iz ove perspektive izgleda kao slijed okolnosti, kao jedan put koji me vodio do ovog trenutka u kojem sam ja bila spremna da sve ove prilike koje mi se ponude na neki način iskoristim i da sve one zadatke koje mi se daju u povjerenje odradim najbolje što mogu.’
Naglašava i da je njen rad bio kontinuiran, iako manje vidljiv javnosti:
‘Vrlo sam aktivno radila, ali moj put je bio takav da se prije svega profiliram unutar HDZ-a Bosne i Hercegovine, a onda me to kroz izborne cikluse i angažman na različitim pozicijama dovelo do toga da danas budem kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva.’
Govoreći o poruci koja se vezuje za njenu kandidaturu, pojašnjava da nije riječ o zvaničnom sloganu, već ličnom političkom stavu.
‘Ta fraza ‘nova faza politike’ pojavila se kao jedna osobna poruka na dan kada je stranka proglasila mene kandidatkinjom, ona je proizašla iz mog razumijevanja političkog trenutka u kojem se nalazimo.’
Ističe da se ne radi o promjeni ciljeva, već pristupa.
‘Za mene to znači iste ciljeve i iste vrijednosti, ali možda neke nove načine u razmišljanju i promišljanju politike, posebno kada govorimo o ravnopravnosti koja nije samo u interesu Hrvata u Bosni i Hercegovini, nego u interesu svih naroda i cijele države.’
Na tvrdnje da djeluje pod utjecajem Dragana Čovića, odgovara da su takve ocjene očekivane:
‘Vrlo očekivani su ti komentari, uopće me nisu iznenadili i bila sam spremna na njih, sasvim je normalno da kada blisko surađujete sa predsjednikom stranke da vas se pokušava etiketirati na taj način, posebno jer ste mlađa žena.’
Naglašava da joj je upravo političko iskustvo donijelo kredibilitet.
‘To vas dovodi na mnoge sastanke, u Brisel, Zagreb, Beograd, Washington i stavlja vas u poziciju da gradite integritet koji vam se danas pokušava osporiti, a sve te pozicije koje sam imala nisam mogla proći tako da ih neko drugi odradi umjesto mene.’
Govoreći o ključnim političkim pitanjima, Filipović ističe da izmjene Izbornog zakona ostaju prioritet.
‘U ovom trenutku realnost je da neće doći do izmjena Izbornog zakona, ali to ne znači da nećemo pokušati u narednim mjesecima ponovo otvoriti tu temu i vidjeti možemo li doći do bilo kakvog rješenja.’
Dodaje da će se na tome insistirati i nakon izbora:
‘Naša nastojanja da ispravimo nepravdu koja postoji u Izbornom zakonu prema hrvatskom narodu, ali i potencijalno prema drugim konstitutivnim narodima, bit će nešto na čemu ćemo inzistirati.’
O odluci Petorke
Upozorava i na posljedice postojećeg sistema:
‘Izborna matematika je surova i vrlo jasno pokazuje da svaki kandidat koji se pojavi unutar hrvatskog političkog spektra smanjuje šanse da hrvatski narod izabere svog legitimnog predstavnika i povećava mogućnost da on bude izabran glasovima drugih naroda.’
Komentirajući odluku stranaka Petorke da imaju svog kandidata, kaže da je to legitimno pravo:
‘To je političko pravo svake političke opcije u Bosni i Hercegovini i to uopće nije problematično, moramo biti svjesni da hrvatski politički prostor nije homogen.’
Ipak naglašava zajedničku odgovornost:
‘U ciljevima koji se tiču ravnopravnosti hrvatskog naroda mislim da ne bi trebalo biti razlika.’
Na zamjerke opozicionih stranaka da HDZ nameće kandidata po principu „uzmi ili ostavi“, Filipović odbacuje takvu interpretaciju i insistira na političkom legitimitetu kao ključnom kriteriju:
‘Ne bih se složila s tim da je to princip uzmi ili ostavi koji se nameće od strane HDZ-a. Mi kada govorimo o zajedništvu i jedinstvu, onda govorimo isključivo u terminima političkih kapaciteta koje svaka politička stranka ima i političkog kapitala koji nije nešto što smo mi sami sebi pripisali, nego vrlo egzaktno povjerenje koje dobivamo kroz legitimitet na prethodnim izborima.’
Naglašava da upravo izborni rezultati daju HDZ-u pravo da predloži kandidata:
‘Sasvim je prirodno da HDZ BiH, kao stranka koja je dobila većinu načelničkih pozicija na lokalnim izborima i oko 180.000 glasova za člana Predsjedništva, ima odgovornost i obavezu prema tom legitimitetu da predloži kandidata.’
Ističe i da su razgovori postojali, ali bez nastavka s druge strane.
‘Razgovori su obavljeni na poziv HDZ-a na početku, mi smo očekivali da će s druge strane biti nastavka, ali do ovog trenutka se to nije dogodilo, i ja uvijek poručujem da oko najvažnijih pitanja moramo sjesti i razgovarati.’
Govoreći o kandidaturi Slavena Kovačevića, pravi jasnu političku distinkciju i kritikuje način vođenja kampanje.
‘On svoju kampanju i poruke šalje bošnjačkom biračkom tijelu, na način koji je za nas nedopustiv jer pokušava stvoriti negativnu atmosferu i tenzije koje štete hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Njegova kandidatura i HDZ-ova kandidatura za člana Predsjedništva je izbor između dva koncepta, jedan je koncept preglasavanja i neravnopravnosti koji vodi u nestabilnost, nefunkcionalnost i blokade, a drugi je model ravnopravnosti, međusobnog poštovanja i dogovaranja.’
Odnose između dva naroda opisuje kao složene i višeslojne:
‘Odnosi Hrvata i Bošnjaka su vrlo složeni, kroz historiju su prolazili kroz periode saradnje i periode tenzija, a upravo ti periodi saradnje su donosili konkretne pozitivne rezultate.’
Naglašava da razlike nisu prepreka:
‘Mi nećemo nikada imati isto kolektivno sjećanje i iste poglede na prošlost, ali zajednička budućnost ne zahtijeva zajedničku prošlost, nego zahtijeva zajednički interes i opredijeljenost da gradimo Bosnu i Hercegovinu.’
Saradnja sa SNSD-om
Govoreći o tome da li se odnos HDZ-a sa SNSD-om kosi sa proevropskom politikom koju HDZ zagovara, ističe da saradnja postoji, ali uz razlike:
‘Ne slažemo se sa SNSD-om oko svih pitanja, ali smo i u ovom mandatu zajedno usvajali evropske zakone i to je konkretan primjer saradnje.’
Dodaje da je dijalog nužan:
‘Trenutno smo partneri u vlasti jer alternativa ne postoji i pokušavamo kroz razgovore doći do rješenja.‘
Filipović upozorava na zastoje u evropskim integracijama.
‘Implementacija reformske agende je trenutno u zastoju i to je problem koji zahtijeva ozbiljan pristup svih nivoa vlasti.’
Naglašava složenost procesa:
‘Evropske integracije su vrlo složen posao koji zahtijeva saradnju vertikalno i horizontalno, od državnog do kantonalnog nivoa.’
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, odbacuje kritike o miješanju:
‘Nikada nisam razumjela tezu da se radi o zlonamjernom miješanju, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine gdje je utjecaj međunarodnih aktera vrlo izražen.’
Ističe značaj podrške:
‘Republika Hrvatska je prijatelj Bosne i Hercegovine i ima ustavnu obavezu da brine o ravnopravnosti Hrvata u BiH, a istovremeno postoji niz zajedničkih projekata i interesa koji povezuju dvije zemlje.’
Na pitanje o prvim potezima, Filipović naglašava potrebu jačanja institucija:
‘Predsjedništvu BiH treba vratiti legitimitet kao instituciji jer ona nije funkcionalna kada u njoj ne sjede legitimni predstavnici sva tri naroda. Potrebno je koristiti postojeće međunarodne kontakte kako bismo vratili ugled Bosne i Hercegovine u međunarodnoj javnosti.’
Na kraju razgovora povlači paralelu između sporta i politike:
‘Reprezentacija Bosne i Hercegovine može biti primjer kako se uvažavaju različitosti i kako se radi na zajedničkom cilju uz međusobno poštovanje. To je model koji treba prenijeti na politički teren, jer samo kroz uvažavanje i zajednički interes možemo postići rezultate.’
Za kraj je otkrila u kom duhu će gledati našu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu.
‘Gledat ću i navijati u dresu reprezentacije BiH sa zastavom hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine’, piše Federalna.ba.