Veliki požar koji je zahvatio deponiju Uborak nije izazvao samo zabrinutost zbog vatrene stihije i štete na objektima, već je otvorio i pitanje mogućih posljedica po zdravlje građana. Za razliku od požara u prirodi, na deponijama ne gore samo trava i drveće. U vatri se nalaze miješani komunalni otpad, plastika, gume i brojni drugi materijali koji prilikom sagorijevanja oslobađaju štetne čestice i plinove.
Stručnjaci upozoravaju da izloženost takvom dimu može izazvati peckanje očiju i grla, kašalj, glavobolju, otežano disanje i osjećaj umora, dok su posebno ugroženi djeca, trudnice, starije osobe te građani koji boluju od astme, hroničnih plućnih i srčanih bolesti.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da požari na deponijama mogu oslobađati i toksične spojeve poput dioksina i furana, čiji se utjecaj ne završava gašenjem požara. Takve čestice mogu ostati prisutne u zraku, zemljištu i vodi još određeno vrijeme nakon što plamen bude ugašen.
Zbog ozbiljnosti situacije Grad Mostar proglasio je izvanredno stanje, a u gašenje požara uključene su sve raspoložive službe, uključujući i zračne snage. Građanima je preporučeno da što manje borave na otvorenom, drže zatvorene prozore i vrata, izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom te prate upute nadležnih institucija.
Iako stručnjaci ističu da kratkotrajna izloženost dimu kod zdravih osoba najčešće ne ostavlja trajne posljedice, višednevno udisanje zagađenog zraka može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Upravo zato požar na Uborku nije samo komunalni ili ekološki problem, već i pitanje javnog zdravlja koje će zahtijevati pažljivo praćenje i nakon što posljednji plamen bude ugašen.
