Bosna i Hercegovina bi u narednim godinama mogla dobiti kvalitetniju cestovnu vezu prema Splitu, ali prema trenutno važećim planovima, Republika Srpska i Federacija BiH razvijaju dva potpuno različita infrastrukturna projekta koji se međusobno ne nadovezuju.
U Republici Srpskoj pokrenute su pripreme za izgradnju autoputa Banjaluka – Mliništa, dugog oko 95 kilometara. Prva faza projekta odnosi se na dionicu od Banjaluke do Mrkonjić Grada, koja bi trebala predstavljati početak budućeg cestovnog pravca prema Dalmaciji. Projekat se već godinama najavljuje kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu BiH, a posljednjih mjeseci napravljeni su i konkretni administrativni koraci za njegovu realizaciju.
S druge strane, Federacija BiH u svojim razvojnim dokumentima nije planirala nastavak ove trase prema Splitu. Umjesto toga, predviđena je izgradnja brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Hrvatske, ukupne dužine oko 135 kilometara. Ovaj koridor trebao bi povezati veće gradove srednje Bosne i omogućiti brži izlazak na Jadran stanovnicima Sarajeva, Zenice, Travnika, Bugojna, Kupresa i Livna.
Prednost federalnog projekta je što se prirodno nadovezuje na već započetu izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje – Turbe, čime bi se stvorio funkcionalan saobraćajni pravac prema jugu zemlje. Ipak, zbog velikog broja infrastrukturnih projekata koji su trenutno u toku, teško je očekivati da će cijela trasa biti završena do kraja ove decenije, kako je prvobitno bilo planirano.
Stručnjaci upozoravaju da će dugoročni uspjeh povezivanja BiH sa Splitom zavisiti od usklađivanja razvojnih planova dva entiteta. Ukoliko se trase ne povežu u jedinstven međunarodni cestovni koridor, postoji mogućnost da pojedine dionice ostanu sa znatno manjim saobraćajnim značajem nego što je prvobitno planirano.
