Građani Bosne i Hercegovine u evropskom su vrhu po količini bačene hrane. Prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih nacija, svaki stanovnik naše zemlje godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane. Dok se hrana baca, s druge strane su oni koji nemaju nijedan obrok u toku dana.
Dok svakodnevno svjedočimo potresnim pričama o gladi i siromaštvu, poput one o bebama koje umjesto mlijeka piju brašno sa vodom, hrana se u Bosni i Hercegovini, ako je suditi po statistici, baca i šakom i kapom.
Prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini godišnje se baci 273 000 tona hrane. To znači da svaki građanin naše zemlje godišnje, u prosjeku, baci 83 kilograma hrane. Iako ih statistika demantuje, građani ističu da u svojim domaćinstvima nastoje biti maksimalno ekonomični.
U Crvenom krstu ističu da je u posljednje vrijeme sve manje donacija u hrani, a broj onih koji nemaju nijedan obrok u toku dana raste iz dana u dan.
– Pokušavamo na sve moguće načine da obezbijedimo svima obrok, ali živimo u teškim vremenima da nema dovoljno hrane za ljude koji dolaze i mimo spiska, a nemaju danas sebi da priušte obrok ili svojoj djeci, hrana se baca u velikom broju, kaže za BHT Sreten Krstić, volonter.
Bacanje hrane problem je koji se može riješiti na više načina, ali važno je da svako krene od svog doma.
– Jedna od osnovnih stvari je planirana kupovina i planirana priprema hrane koja iziskuje vrijeme i izbjegavanje odlazaka u trgovinske centre, ističe Helena Stojić, ekološka aktivistica za BHT.
S druge strane, postoji i sistemski problem, a to je nepostojanje zakonske regulative, zbog čega veliki dio hrane koja bi se mogla donirati završava na otpadu.
– Prepreka je glavna između činjencie da bi neki proizvođač mogao da donira hranu narodnoj kuhinji, mora na kompletan iznos da plati PDV, to je jedina prepeka i olakšicom bio bi oslobođen PDV-a, a ta roba bi mogla da nađe put do onog kome je zaista potrebna, ističe Stojić
Osim što najugroženije kategorije stanovništva ostaju bez dragocjene pomoći, otpad od hrane značajno doprinosi zagađenju životne sredine. Zato, kada sljedeći put sa ostacima hrane posegnete za kantom za otpatke, razmislite dva puta.
