Države sa dinamičnijim tržištima usluga mogu privući više stranih investicija, imati bolji pristup znanju i istraživanju i razvoju. To znači niže cijene i veći izbor za potrošače, a ujedno je i korisno za firme s obzirom na to da imaju pristup efikasnijim posredničkim uslugama, zaključeno je na CEFTA sastanku o trgovini uslugama održanom juče Kotoru.
CEFTA ima za cilj eliminiranje carinske i necarinske barijere u trgovini među svojim potpisnicama i na taj način pripremanje šest tržišta Zapadnog Balkana i Moldavije za trgovinu na evropskim i međunarodnim tržištima.
– CEFTA Dodatni Protokol 6 je proširio princip slobodne trgovine unutar CEFTA-e na uslužni sektor. Njegova implementacija u sedam CEFTA zemalja će otvoriti put ka daljoj ekonomskoj integraciji i doprinijeti otvaranju CEFTA tržišta za trgovinu uslugama, dajući dotičnim firmama osjećaj predvidljivosti i transparentnosti pri poslovanju na drugim tržištima – navodi se u saopćenju.
CEFTA regionalni sastanak o trgovini uslugama je organiziran u okviru projekta “Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji”, koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), a kofinansiraju ga Evropska unija i Njemačko federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).
Projektna menadžerica u GIZ-u Tanja Bošković ocijenila je da pružanje usluga u regionu predstavlja drugačiju sliku od trgovine robom.
Naglasila je da je “integracija značajno manje napredna u odnosu na trgovinu robom.
Firme koje žele osigurati svoje usluge u drugoj CEFTA članici se i dalje susreću sa brojnim preprekama u vidu domaćih propisa i mnogi pružaoci usluga se na kraju ograničavaju samo na lokalna tržišta, što dovodi do toga da uslužni sektor ne može realizirati svoj potencijal.
Iz ovog razloga ne treba zanemariti važnost osiguravanja okvira za slobodno kretanje usluga.
Predstavnik Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju David Hudson je podsjetio da je trgovina uslugama jedan od stubova Zajedničkog regionalnog tržišta.
– Kao sve važniji dio modernih ekonomija, ima ogroman uticaj na svakodnevni život ljudi i preduzeća – kazao je.
Hudson je naveo da Evropska komisija pozdravlja napore potpisnica za tehnički rad obavljen u 2021. godini u oblasti trgovine uslugama.
– Naglašavamo važnost političke volje da se ovi rezultati pretvore u efikasne koristi. Evropska komisija će nastaviti da pomaže CEFTA-i u implementaciji Zajedničkog regionalnog tržišta putem IPA fondova, kao i kroz podršku naših stručnjaka iz odjela komisije – naglasio je.
Šefica Odjela za međunarodnu ekonomsku saradnju u Ministarstvu ekonomije Republike Moldavije Cristina Ceban podsjetila je na to da su potrebni dodatni napori svih strana za stvaranje boljeg okruženja za trgovinu uslugama.
– Očekujem tokom ove godine, u kojoj je Moldavija predsjedavajuća, snažnu implementaciju CEFTA dodatnog Protokola 6, koji predstavlja veoma važnu prekretnicu u regionalnoj integraciji – kazala je.
Direktor Odjela za razvoj tržišta u Međunarnodnom trgovinskom centru Rajesh Aggarwal izjavio je da je neminovnost odgovora na zatvaranja vezana za pandemiju višestruko povećala relevantnost trgovine uslugama, te da je čovječanstvo sada više svjesno vrijednosti sektora kao što su komunikacija, transport, logistika i distribucija.
– CEFTA ekonomije moraju zadržati zamah rasta u obećavajućim sektorima i obnoviti sektore koji su bili negativno pogođeni. Povećana trgovina uslugama može doprinijeti otvaranju radnih mjesta i diversifikaciji izvoza, kao i efikasnijoj podršci drugim privrednim aktivnostima – naglasio je.
Sastanak je okupio relevantne sudionike iz sedam CEFTA ekonomija, kako bi razgovarale o sljedećim koracima u implementaciji Dodatnog protokola 6, koji se posebno fokusira na ograničenja pristupu tržištu i ograničenja vezana za diskriminaciju stranih kompanija u odnosu na domaće. Projekat potiče mogućnosti za dalju ekonomsku integraciju CEFTA ekonomija.