Skip to content
  Subota 28 Januara 2023
Trending
28/01/2023Gradsko vijeće Livna i dalje bez rukovodstva 28/01/2023Mostar: Predavanja povodom Sedmice borbe protiv raka vrata materice 28/01/2023Pudar i Husić najbolji bh sportisti u 2022. 27/01/2023Preminuo bh. glumac Saša Petrović 27/01/2023Napadač ubio najmanje sedam osoba u okupiranom Istočnom Jerusalemu 27/01/2023Čolan odlazi, konkursom do novog sekretara 27/01/2023SDP reagovao na laži i spinovanja tokom glasanja za budžet 27/01/2023Zbog marži koje je postavila Vlada Srbije zatvaraju se benzinske pumpe u Srbiji 27/01/2023Poznat sastav Doma naroda BiH 27/01/2023Naoružani napadač napao ambasadu Azerbajdžana u Teheranu
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
  Vijesti  Smanjenje samo CO2 neće zauzdati ekstremno globalno zagrijavanje
Vijesti

Smanjenje samo CO2 neće zauzdati ekstremno globalno zagrijavanje

EroBaEroBa—28/05/20220
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail

Nije dovoljno samo smanjiti emisije ugljičnog dioksida kako bi se zaustavile klimatske promjene već treba djelovati i na manje poznate zagađivače, kao što je dušikov oksid, koji također imaju ključnu ulogu u globalnom zagrijavanju, pokazala je studija. Rasprave o klimatskim promjenama već su desetljećima fokusirane na emisije CO2, kojih ima najviše u atmosferi. Zajednički cilj mnogih zemalja – postizanje nulte stope emisija – tako se uglavnom najčešće odnosi samo na CO2.

Tijekom prošle godine više od 100 zemalja zacrtalo je da će do 2030. za 30 posto smanjiti emisije metana, još jednog stakleničkog plina na bazi ugljika koji značajno više utječe na zagrijavanje od CO2. U travnju ove godine Europski je parlament podržao reviziju sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) kako bi EU bolje kontrolirao količine ispuštenih štetnih plinova i smanjio ih za 55 posto do 2030. godine.

More stories

Evidentno ubrzanje klimatskih promjena

06/11/2022

Toplota okeana dostiga rekord u 2022. godini

15/01/2023

Klimatski samit u Egiptu: Planeta Zemlja šalje signale za uzbunu

07/11/2022

Ptice polažu jaja ranije jer klimatske promjene mijenjaju proljeća

04/04/2022

No ova se revizija također prvenstveno odnosi na emisije CO2 i metana. Revizija je inače ključan dio plana “Fit for 55” kojim EU do 2030. planira smanjiti štetne emisije za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. Međutim, većina zemalja koje su objavile svoje planove o smanjenju štetnih emisija još uvijek nije objavila na koji će točno način postići taj cilj.

Studija čiji su rezultati ovaj tjedan objavljeni u časopisu američke akademije znanosti, Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), upozorava da se vrlo malo pozornosti posvećuje drugim zagađivačima koji uzrokuju globalno zagrijavanje. Među njima su crni ugljik, odnosno čađa, koji apsorbira toplinsko zračenje, zatim fluorougljikovodici koji se koriste u rashladnim uređajima te dušikov oksid. Uz metan, ovi zagađivači sudjeluju u globalnom zagrijavanju s oko 50 posto, pokazala je studija.

“Moramo obratiti pozornost i na druge klimatske faktore, ne samo na CO2”, upozorio je jedan od autora studije, Durwood Zaelke, inače predsjednik Instituta za upravljanje i održivi razvoj u Washingtonu.

To je posebno važno jer zemlje pokušavaju smanjiti emisije CO2 smanjenjem upotrebe fosilnih goriva, koja se još uvijek smatraju glavnim krivce za globalno zagrijavanje. Manje fosilnih goriva znači i manje onečišćenja zraka, između ostaloga i manje sulfata koji se prenose zrakom i koji čak neutraliziraju neke klimatske promjene jer odbijaju sunčevo zračenje od Zemlje, navode znanstvenici.

Dodaju da se zbog ovih sulfata zagrijavanje čini manjim za oko pola Celzijevog stupnja. Drugim riječima, čini se da je zagrijavanje za pola Celzija veće nego što se trenutno čini. To znači da bi snažnije klimatsko djelovanje moglo, paradoksalno, uzrokovati privremeno povećanje temperatura.

Osim ako se struka više ne pozabavi manje zastupljenim zagađivačima. Studija je također pokazala da ako se dekarbonizacija nastavi provoditi kako je planirano, samo to bi dovelo do toga da temperatura na Zemlji do 2045. poraste za dva stupnja Celzijeva više u odnosu na temperature iz predindustrijskog razdoblja.

klimatske promjene
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail
U Tuzli održano Filantropsko veče – Darujem zajednici koju volim
Pobjedničke ekipe zbrinule desetine povrijeđenih u Pionirskoj dolini u Sarajevu
Related posts
  • Related posts
  • More from author
Istaknuto

Toplota okeana dostiga rekord u 2022. godini

15/01/20230
Vijesti

Klimatski samit u Egiptu: Planeta Zemlja šalje signale za uzbunu

07/11/20220
Istaknuto

Evidentno ubrzanje klimatskih promjena

06/11/20220
Load more
Read also
Hercegovina

Gradsko vijeće Livna i dalje bez rukovodstva

28/01/20230
Istaknuto

Mostar: Predavanja povodom Sedmice borbe protiv raka vrata materice

28/01/20230
Istaknuto

Pudar i Husić najbolji bh sportisti u 2022.

28/01/20230
Istaknuto

Preminuo bh. glumac Saša Petrović

27/01/20230
Vijesti

Napadač ubio najmanje sedam osoba u okupiranom Istočnom Jerusalemu

27/01/20230
Istaknuto

Čolan odlazi, konkursom do novog sekretara

27/01/20230
Load more

# TRENDING

rat u ukrajinirusijaFederalni hidrometerološki zavodmostarBIHAMKreprezentacija bihusatrebinjeBiH ekonomijanjemačkaEUSvjetsko prvenstvo katar 2022kinakonjiczanimljivostisrbijaPremier liga BiH u fudbalunaftastolacplin
© Copyright 2023, All Rights Reserved
  • Impressum
  • Kontakt