Grob rabina Moše Danona u Stocu jedino je židovsko svetište u Europi na koje svake godine u lipnju hodočaste vjernici sefardi iz BiH, ali i drugih krajeva Europe. Ovo je priča i o “komšiluku” u Bosni i Hercegovini, jer se o grobu godinama brine stolačka porodica Medar i tako zajedno čuva uspomenu na ovog pravednika.
Jevrejska zajednica u našoj zemlji svake godine u lipnju organizira hodočašće na ovo mjesto. Prisjećaju se rabina Moše Danona koji je 1819. godine, nakon događaja poznatijeg kao Sarajevski purim, oslobođen ropstva. Nekoliko godina kasnije, na putu na zavjetno hodočašće u Jeruzalem, umire u Krajišini kraj Stoca, gdje je i pokopan. Stolac je tako postao značajno svetište u Europi.
– Tako mi svake godine idemo na grob r Moše Danona, svi sefardi iz Bosne, naravno danas je broj daleko manji nego što je bilo nekada, nekad se išlo vozovima, pa prebacivalo kolima, kočijama kako je ko stigao, ali je uvijek bio veliki broj onih ljudi koji su posjećivali ovaj grob, kaže za FTV Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH.
O grobu Moše Danona se više od 200 godina brinu stolačke obitelji Salahor i Medar. Ništa čudno, kažu, za Stolac, koji je, unatoč tome što nerijetko nosi breme grada slučaja, oduvijek baštinio vrijednosti poštivanja drugog i drugačijeg.
– Moj amidža dok je bio živ on je održavao, nastavio raditi ono što je radio njegov dedo. Danas to rade strina i njena kćer, odnosno njen zet, oni održavaju taj grob, ističe za FTV Amer Medar.
Pokazuju time, dodaje, kako možemo prigrliti različitosti i učiniti ih dijelom sebe.
– Danas kad uzmemo pozitivne propise BiH grob je kuća vječitog mira, dakle nema niko pravo remetiti mir pokojnika. U duhu Stočana postoji odnos prema drugom i drugačijem kao prema sebi ravnom, dodaje Medar.
Nekada gotovo neprimjetan uz sami put, danas je grob rabina Moše Danona pristupačniji javnosti zahvaljujući realizaciji aktivnosti u okviru projekta Raskršće civilizacija.
– Postavljena je signalizacija, možete vidjeti informativne table, naše smjernice, također je u okviru projekta otvoren Centar za interpretaciju kulturne baštine. Pposebno grob Moše Danona i djevojačka ćuprija odnosno most Sare Kašikovića koji nisu bili dovoljno promovisani, sad smo stavili na te dvije lokacije akcenat, navodi za FTV Aldin Krgo, lokalni koordinator projekta Raskršće civilizacija.
I država treba, poručuje savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH, voditi više računa o nacionalnim spomenicima kakav je i ovaj stolački.
– Istina je da oni imaju neku oznaku po kojoj se vidi da su oni nacionalni spomenici, ali to je je sve što u principu jedna država učini je da postavi jednu tablu. Nažalost u Stocu se desila jedna saobraćajna nesreća i netko je autom udario u taj znak koji postavlja Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i nikada nije ponovo postavljen znak, dodaje Tauber.
Briga o nacionalnim spomenicima trebala bi, poručuje, biti veća kao što je to pomoć koju kao primjer suživota i tolerancije pruža stolačka porodica Medar. Na tragu priče o međusobnom uvažavanju ovo hodočasno mjesto nerijetko posjećuju i pripadnici drugih religija.