Izgradnja velike funkcionalne dvorane u Mostaru stara je skoro četiri decenije. Mijenjali su se politički sistemi, stranke, dešavali nažalost i ratovi, nakon kojih je dolazio i mir pa se opet Mostar gradio, ali dvorane još uvijek nije dobio.
Ruglo u centru grada
Ruglo u centru Mostara, tako bi se u najkraćem mogli opisati temelji davno započete i nikad dovršene dvorane u centru Mostara. Milioni su prosto prosuti u dvoranu koja još nije dobila ni jasan obris kako bi izgledala. Službeno je javnosti rečeno od 2010. do 2019. godine u dvoranu je utrošeno više od osam i pol miliona KM. Ova „vječno u izgradnji“ dvorana ima i svoju Direkciju za izgradnju. Njoj je recimo 2015. godine prebačeno iz gradskog budžeta 154.053 KM, a nakon toga svake godine uplaćivano po 96.000 KM. I tako u nedogled sa ciframa, ali je jasno svima da je za izgradnju dvorane potrebno više od 20 miliona KM.
Sada već davne 2008. godine Univerzitet “Hercegovina” i Fakultet za menadžment resursa – CKM Mostar radili su tržišnu održivost tada projektovanog „Kulturno – Sportskog centra“. Podsjetimo u to vrijeme je bio aktuelan projekat sa kapacitetom od 6.000 gledalaca. Njihova analiza je pokazala da je potrebno, te 2008. godine, oko milion KM godišnje za normalno funkcionisanje dvorane, a analiza pokazala da je dvorana u uslovima da sama se finansira od svojih aktivnosti potpuno nerentabilna.
Nerentabilnost dvorana problem
Sa ovim problemom susrela se i susjedna Hrvatska, koja je za potrebe Evropskog prvenstva u rukometu napravila niz velikih dvorana u većim gradovima. Ipak, kada se rukometna lopta prestala kotrljati, dvorane su prepuštene bile samostalnom funkcionisanju. Ispostavilo se da samo ona u Zagrebu može rentabilno funkcionisati, dok preostale imaju problema sa dugovima.
Riješenje već u Sjevernom logoru
I dok se nameće vječna tema izgradnje velike dvorane, u Mostaru zapravo postoji za trećinu izgrađena dvorana. U kontekstu usporedbe sa temeljima postojeće dvorane u Centru 2, tzv. otvoreni stadion u Sjevernom logoru je projekat u poodmakloj fazi.
– Rađen je 2017. godine idejni projekat izradnje sportske dvorane u Sjevernom logoru. Ustvari on podrazumjeva nadogradnju već postojećeg stanja, jer imamo izgrađen teren i betonske tribine pored postojeće male dvorane u Sjevernom logoru. Postojeće stanje objekta se sastoji od betonske konstrukcije tribina u 10 redova dimenzija 63 x 43 metra, sa dimenzijama terena za sportske aktivnosti 45 x 25 m, kaže za Ero.ba Mirza Šahović, arhitekta i viši stručni saradnik u Zavodu za prostorno uređenje Grada Mostara
Obzirom da ovaj teren ima za trećinu izrađenu infrastrukturu, na koji bi bilo potrebno postaviti krovnu konstrukciju, te podlogu za teren i stolice i napraviti svlačionice čini se mnogo bliže realizaciji od bilo kojeg drugog u Mostaru. Osim toga, ovaj objekat se nalazi na lokalitetu gdje ne bi bio veliki problem sa saobraćajem, pošto već postoje dva ulazno / izlazna puta iz Sjevernog logora. Ovaj značaj saobraćajnih „čepova“ se pomalo zaobilazi kada je riječ o izgradnji dvorane u centru Mostara, jer lako je pretpostaviti koliki bi saobraćajni kolaps nastupio kada bi nakon nekog događaja par stotina automobila krenulo iz dvorane.
– Na postojeći objekat u Sjevernom logoru postavio bi se krov, a ispod jedne od tribina uredile svlačionice i prateći objekti. Dvorana bi imala projetovano 1.800 sjedećih mjesta i bila bi sigurno funkcionalna i jeftinija za održavanje. Posebno je značajno što bi dobili dvoranski kompleks sa jednom velikom dvoranom od 1.800 mjesta i jednom manjom od 300 mjesta, ističe Šahović.
Mostaru nedostaje dvorana
Koliko bi sve to značilo za sport najbolje znaju sami klubovi.
– Mi u Mostaru generalno imamo problem sa adekvatnim dvoranama. Tu se podrazumjevaju sale sa plohom od 45 x 25 metara, da se može igrati rukomet, a samim tim i svi drugi sportovi. Ogroman je pritisak na postojeće dvorane i naprosto se vapi za novim prostorom. Teško je dobiti nove termine, kaže za Ero.ba Nedim Ajanić, predjsednik RK Velež i nastavlja:
– Sigurno da bi nam jedna velika dvorana u Mostaru bila velika stvar. Međutim, koliko smo mi nakon 40 godina izgradnje realno blizu da je vidimo završenu ? Pokrivanje postojećeg otvorenog stadiona u Sjevernom logoru mi se čini mnogo brže svome kraju i vjerovatno znatno jeftinije. Uostalom imali bi dvije dvorane, jednu do druge i mogli bi organizovati i sportske manifestacije i turnire velikog obima, ističe Ajanić.