Američki predsjednik Joe Biden sastaje se u subotu s arapskim čelnicima u Saudijskoj Arabiji nastojeći uvjeriti saveznike Washingtona u Zaljevu da proizvode više nafte i integriraju Izrael u regiju kao dio nove osovine povezane zabrinutostima zbog Irana.
Biden, u drugom dijelu svog prvog posjeta Bliskom istoku kao predsjednika, usredotočio se na planirani samit sa šest zaljevskih država te Egiptom, Jordanom i Irakom, dok je umanjio značaj sastanka sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, potezom koji je izazvao kritike u Sjedinjenim Američkim Državama zbog saudijskog kršenja ljudskih prava.
Biden je obećao da će od Saudijske Arabije učiniti “izopćenika” na globalnoj sceni zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija kojeb su počinili saudijski agenti 2018., ali je na kraju odlučio da interesi SAD-a diktiraju promjenu, a ne prekid odnosa s najvećim svjetskim izvoznikom nafte i arapskim moćnikom.
Bidenu je potrebna pomoć Saudijske Arabije u vrijeme visokih cijena sirove nafte i drugih problema povezanih sa sukobom Rusije i Ukrajine i dok potiče napore da se okonča rat u Jemenu, gdje je na snazi ??privremeno primirje. Washington također želi obuzdati utjecaj Irana u regiji i globalni utjecaj Kine.
Američki predsjednik održat će bilateralne razgovore s čelnicima Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Iraka prije sudjelovanja na širem samitu na kojem će “jasno izložiti” svoju viziju i strategiju američkog angažmana na Bliskom istoku, rekao je savjetnik SAD-a za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u petak.
– On namjerava osigurati da na Bliskom istoku ne bude vakuuma koji bi Kina i Rusija mogle popuniti, rekao je Sullivan.
Biden će razgovarati o opskrbi energijom sa zaljevskim proizvođačima nafte, ali Washington je rekao da ne očekuje da će OPEC-ov teškaš Saudijska Arabija odmah povećati proizvodnju nafte nego će pričekati ishod sastanka OPEC+ 3. kolovoza.
Zaljevske države, koje su odbile stati na stranu Zapada protiv Rusije u sukobu u Ukrajini, zauzvrat od Sjedinjenih Država traže konkretnu predanost strateškim vezama koje su bile zategnute zbog percipiranog povlačenja SAD-a iz regije.
Rijad i Abu Dabi frustrirani su američkim uvjetima za prodaju oružja i zbog toga što su isključeni iz neizravnih američko-iranskih pregovora o oživljavanju nuklearnog pakta iz 2015. koji smatraju manjkavim jer se ne bave regionalnim zabrinutostima zbog raketnog programa i ponašanja Teherana.
– Najvažniji zahtjev saudijskog vodstva i drugih čelnika Zaljeva – i Arapa općenito – je jasnoća američke politike i njezina smjera u odnosu na regiju, rekao je Abdulaziz Sager, predsjednik Zaljevskog istraživačkog centra sa sjedištem u Rijadu.
Izrael, koji dijeli njihovu zabrinutost zbog Irana, potaknuo je Bidenov put u kraljevstvo, nadajući se da će potaknuti zatopljavanje odnosa Saudijske Arabije i Izraela kao dio šireg arapskog približavanja nakon što su UAE i Bahrein uspostavili veze s Izraelom uz posredovanje SAD-a koji su dobili Rijadov blagoslov.
Kao znak napretka prema onome što je Biden opisao kao revolucionarni proces, Saudijska Arabija je u petak rekla da će otvoriti svoj zračni prostor za sve zračne prijevoznike, otvarajući put većem broju preleta u i iz Izraela. Washington i Rijad također su najavili uklanjanje američkih i drugih mirovnih snaga s Tirana, otoka između Saudijske Arabije i Egipta na strateškom položaju koji vodi do izraelske luke Eilat. Snage su stacionirane u sklopu dogovora postignutog 1978. godine koji je doveo do mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta.
Na američko-arapskom summitu raspravljat će se o “čvršćoj koordinaciji i suradnji kada je u pitanju Iran”, rekao je Sullivan, kao i o regionalnoj integraciji, uključujući onu Iraka, gdje je Teheran izgradio dubok utjecaj. Također će se raspravljati o potpori bogatih zaljevskih država globalnoj infrastrukturi i ulaganjima.
Sjedinjene Države i Izrael također nastoje postaviti temelje za sigurnosni savez s arapskim državama koji bi povezao sustave protuzračne obrane za borbu protiv iranskih bespilotnih letjelica i raketnih napada na Bliskom istoku, rekli su izvori.
Takav plan bi bio težak zalogaj za arapske države koje nemaju veze s Izraelom i odbijaju biti dio saveza koji protiv Irana, koji je izgradio snažnu mrežu diljem regije, uključujući Irak, Libanon i Jemen.
Visoki dužnosnik Emirata Anvar Gargaš rekao je u petak da je ideja o takozvanom bliskoistočnom NATO-u teška te da je bilateralna suradnja brža i učinkovitija. Ujedinjeni Arapski Emirati, rekao je, neće podržati pristup koji podiže tenzije:
– Otvoreni smo za suradnju, ali ne suradnju kojoj je meta bila koja druga zemlja u regiji, a posebno spominjem Iran.