Znanstvenoistraživački kamp koji je danas počeo na planini Ozren te u sklopu kojeg će do 21. augusta dvadeset speleologa i speleobiologa iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije istraživati pećinu Mokra Megara, počeo je uspješnim pronalaskom šišmiša, već na samom ulazu u pećinu. Upravo su šišmiši sfera interesovanja dr. Jasminka Mulaomerovića iz Centra za krš i speleologije iz Sarajeva, koji podvlači kako se vrlo malo zna o pećini Mokra Megara.
– Prvi su dijelovi pećine hladni, tako da to nije baš za njih. Potkovičari, recimo, hoće da bude temperature sedam stepeni. Da bude topla pećina. To je, vjerovatno, malo dublje. Ovdje smo mjerili vjetar, koji je šest kilometara na sat. To je za male potkovičare, koji su jedna od najugroženijih vrsta u Evropi, malo pohladno. U dubini im je, možda, malo toplije. Vidjet ćemo gdje smo, šta smo i šta imamo- kazao je Mualomerović.
– Mi smo, napominje, zemlja u kojoj je svako istraživanje značajno, jer se, osim istraživanja pred Prvi i nakon Drugog svjetskog rata, koja su uglavnom radili stranci, “zapravo se nismo ni bavili ozbiljnim speleološkim istraživanjima”.
Naučna istraživanja su, ističe, bila zapostavljena, jer nemamo kadrova za takva istraživanje, jer, napomenuo je, osim grupe istraživača koja sudjeluje u radu ovog kampa, još imamo jednu grupu istraživača u Banja Luci i Trebinju.
-Kod nas fakulteti za to nisu zainteresirani, a samim time ne mogu ni studenti dobiti neke poticaje. Ako ćemo pravo, mi smo na početku- kazao je Mulaomerović.
Članovi Sportsko naučno-istraživačkog kluba Atom iz Zavidovića, kako ističe instruktor speleologije Admir Bajraktarević, prvi put nakon 30 godina ulaze u ovu pećinu, čiji je ulaz sve do prošle godine bio miniran nakon u posljednjeg rata u BiH.
-Mi smo osamdesetih godina radili dosta istraživanja; dolazili smo svake godine i tada smo fizički istražili oko dva kilometra, ali, što kaže Mulaomerović, nismo radili naučna istraživanja, što ćemo sada raditi. Istraživat ćemo šišmiše, insekte, kompletnu faunu…Pokušati naši još novih vrsta te vidjeti šta ima u pećini- kazao je Bajraktarević, koji je napomenuo kako će raditi s tri tima.
Jedan će tim, najavljuje, osiguravati dva vodopada unutar pećine, kako bi se ekspedicija mogla sigurno kretati; drugi će, s modernijom tehnikom, ponovo iscrtati unutrašnjost pećine, dok će biološki tim uzimati uzorke iz pećine te njene neposredne okoline.
-Ovo je jedan od objekata koji može biti atraktivan i za turizam- da se jedan dio, 600 do 700 metara, opremi turistički. Danas ćemo i to pogledati- kako da se riješe neke stvari kada je velika voda. Trebat će neka dodatna ulaganja za metalne staze unutra, da se može pristupiti vodopadima i jednoj velikoj dvorani, koju ćemo ponovo pokušati pronaći. To bi moglo biti zanimljivo za turiste, ali i sam ambijent Ozrena i sve što nudi okolina. To bi trebalo biti jedan dio turističke ponude ovog kraja- kaže Bajraktarević.
Makedonac Marijan Komnenov, koji je ranije u našoj zemlji istraživao u Hercegovini, kazao je kako istražuje “pećinsku faunu na Balkanu”.
-Došli smo da istražimo živi svijet ove pećine. Sa biološkog aspekta, ova je pećina veoma slabo istražena. Do sada, u literaturnim podacima, postoje veoma oskudni podaci o samo dvije vrste koje su opisane iz ove pećine- napomenuo je Komnenov.
Međutim, ti su podaci veoma stari- neki više i od stoljeća, jer u novije vrijeme nisu evidentirani ti nalazi. Planina Mokra Megara nalazi na samoj entitetskoj liniji između Općina Maglaj i Grada Doboja, a trebala bi, kako je istakao tajnik Udruženja građana Fojničani iz Maglaja Davor Šupuković, postati prvo zaštićeno područje prirode i po međunarodnim standardima.
-S obzirom da se radi o izoliranom kraškom području, očekujemo da postoji puno novih vrsta koje još nisu otkrivene. Ovo je poznato kao mjesto gdje obitava “Maglajski golemaš“ (Duvalius maglajensis), endemski kukac koji obitava samo na ovom mjestu. Međutim, on je otkriven prije 100 godina, za vrijeme Austro-Ugarske. Praktički, odonda imamo jednu prazninu što se tiče bioloških istraživanja ovog područja- kazao je Šupuković.
Cilj ovih istraživanja, podvukao je, da pećina postane “zaštićeno područje po međunarodnim standardima” te napominje da je još 1965. godine proglašena “geomorfološkim spomenikom prirode” u bivšoj Jugoslaviji. Vjeruju, kaže, da je ovaj objekat vrijedan njihove pažnje i zaštite te da će to potvrditi i ovo naučno istraživanje. Pećina može, dodaje, dati doprinos održivom razvoju turizma općine Maglaj i grada Doboja, jer Ozren ima veliki turistički potencijal.
Općinsko vijeće Maglaj, napominje, krajem marta ove godine pokrenula je postupak zaštite te pećine, a po Prostornom planu Republike Srpske, za cijelu planinu Ozren, predviđena je zaštita u rangu nacionalnog parka. Deminiranje, a i rad ove naučno-istraživačke ekipe, podržala je Misija OSCE-a u BiH. Podršku radu istraživača, koji su smješteni bazi Paraglajding kluba ParaGhost iz Doboja, pružaju još i Planinarsko društvo „Vis“ Žepče, zatim WWF Adria i Telemach fondacija.