Nakon propale runde dijaloga u Bruxellesu između premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Europska unija i Sjedinjene Američke Države nastavljaju napore kako bi pronašli rješenje kojim bi se izbjegla eskalacija situacije na Kosovu. Za to, kažu diplomati u EU, ostalo je tjedan dana, jer će 1. rujna Kosovo početi primjenjivati odluku o reciprocitetu prema Srbiji, čemu se i Beograd i politički predstavnici kosovskih Srba protive.
U posljednji pokušaj postizanja kompromisa, u Prištinu i Beograd uputili su se posebni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak i posebni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar. Oni će se sastati s premijerom Kosova Kurtijem, predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, i čelnicima oporbenih stranaka. U Beogradu će se sastati s predsjednikom Vučićem i šefom pregovaračkog tima Srbije Petrom Petkovićem.
Dosad je o detaljima propalih pregovora u Bruxellesu govorio jedino predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, iznoseći svoju priču. Albin Kurti najavio je da će o tome govoriti u srijedu na sastanku vlade, a Europska unija, kao posrednik, prema običaju, ne iznosi puno detalja, već uporno govori kako je “kompromis moguć”.
Predsjednik Srbije Vučić u nastupu koji su njegovi suradnici nazvali “povijesnim”, govorio je kako je Srbija “stjerana u kut”, da je kosovska strana “odbila svaki kompromis”, i govorio o Čečenima, Čerkezima i drugima koji navodno, djeluju na Kosovu. Njegovi su tabloidi nakon tog nastupa izašli s naslovima “Šiptari dovode Čečene i Čerkeze ubijati Srbe”. Takva retorika govori o tome koliko je eskalacija sukoba doista moguća, i dokaz je da poruke EU liderima o suzdržavanju od huškačke retorike nije imala utjecaj.
Dva glavna spora
Glavni nesporazum je najava Kosova da će za sve državljane Srbije koji budu ulazili na teritorij Kosova važiti isti kriteriji koje Srbija koristi za ulazak državljana Kosova na teritorij Srbije. To znači da im se, uz osobne iskaznice, daje poseban papir o ulasku. Srbija je tražila da se to ne odnosi na Srbe koji žive na teritoriju Kosova. Kosovo ionako kaže da se ta mjera ne odnosi ni na koga s Kosova, pa niti za Srbe, ali oni moraju nekim dokumentom dokazati da žive na Kosovu, pa će moći ulaziti i izlaziti bez ikakvih dodatnih papira.
Drugi spor je oko izgleda registarskih tablica, koje se izdaju na Kosovu. Vlada u Prištini odlučila je zabraniti registarske tablice s imenima kosovskih gradova koje i dalje izdaje Srbija. Takozvane KM tablice. Takve aute će plijeniti. Kosovo želi da iste tablice budu na cijelom teritoriju zemlje, pa i na sjeveru Kosova, a to su one s oznakom RKS (Republika Kosovo) koje većina Srba na Kosovu, posebno na sjeveru, odbija. Srbija traži da se tablice izdaju onako kako je to bilo za vrijeme UN administracije, prije proglašenja neovisnosti, koje smatra statusno neutralnim.
U Bruxellesu upozoravaju da ne žele vidjeti 31. kolovoza i 1. rujna scene koje su vidjeli 31. srpnja i 1. kolovoza. Tada su Srbi na sjeveru Kosova postavljali barikade i blokirali ceste. Ovo su posljednji pokušaji EU i SAD-a za sprečavanje takvog scenarija. NATO je upozorio da će intervenirati u slučaju ugrožavanja stabilnosti na Kosovu.
(Jutarnji list)
