U posljednjih nekoliko godina Bosnu i Hercegovinu je napisto veliki broj stanovništva. Oni koji ostaju uglavnom su stava da država ne mari za njih. Posebno se to odnosi na pripadnike nacionalnih manjina. Primjera radi, Romi godinama ukazuju na težak položaj u društvu. Ipak, pozitivnih primjera ima. Jedan takav je u Brčkom izazvao divljenje šire zajednice. Romi koji su pokrenuli biznis kažu, nismo lijeni, vrijedni smo ljudi i želimo biti prihvaćeni u društvu.
Porodica Ramić iz Brčkog prije dva mjeseca otvorila je ugostiteljski objekt u centru grada, što je naizgled ništa neobično, međutim, ovo je prvi primjer inkluzije Roma u Brčkom na ovaj način, i to je naišlo na ogromu podršku i brojne pozitivne reakcije.
“Gradonačelnik nam je pomogao, tako da ćemo dobiti jedan dio bašte. Ako nam bude išlo dobro, mislimo otvoriti još neki lokal. Svi Romi tako nek pokušaju, da vide, da se ne ustručavaju. Mi smo pokušali nešto, eto uspjeli smo. Imali smo podršku“, priča Amela Ramić, vlasnica ugostiteljskog objekta.
Ova porodica je primjer inkluzije Roma u širu zajednicu. Na ovaj način njihovi problemi su umanjeni, ali, nažalost, suština problema koju ima romska zajednica u Bosni i Hercegovini još postoji. To je, prije svega, getoizacija s kojom dolaze loši uslovi života i siromaštvo, a onda segregacija i diskriminacija u svim segmentima.
„Ono što je potrebno u nekom narednom periodu, što je bilo potrebno i ranije da se uradi, jeste da se ostvari intenzivan dijalog s romskim zajednicama u Brčko distriktu, jer na taj način možemo prepoznati zapravo iz njihovih sugestija šta je to ključni problem, šta treba prvo da se rješava“, ističe aktivist za prava Roma Asmir Husić.
On je odnedavno predsjednik novoformiranog Vijeća nacionalnih manjina Brčko distrikta, što je uz izbor Mejre Šečić za zastupnicu u lokalnoj skupštini, pomak u segmentu uključivanja Roma u procese donošenja odluka. Sve ovo nije dovoljno za njihovu potpunu inkluziju.
„Inkluzija bi bila da se tim ljudima omogući da žive u zajednici, što inkluzija i znači, a ne da ih se opet stavlja u neki geto, u neku zgradu u kojoj se opet neki baja nametne da bude on tu neko ko će terorisati sve te ljude. Imali smo takve primjere u Brčkom“, navodi društveni aktivist Željko Lazarević.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Brčko distriktu živjelo je manje od hiljadu Roma. Podaci romskih udruženja govore da ih je trenutno više od hiljadu, a da je stvarna cifra nekoliko hiljada. Veliki broj njih se stide ili jednostavno ne žele tako izjasniti, zbog straha od stigmatizacije.
