Zakon o internet nasilju u Republici Srpskoj primjenjuje se od 2010. godine. Takav Zakon ne postoji na nivou Bosne i Hercegovine. Susjedne države, poput Hrvatske i Srbije, na brojne zakonom regulisane načine štite svoje građane od tog tipa nasilja, dok je u našoj zemlji ta vrsta zaštite prepuštena građanima.
Trend cyber bullyinga, odnosno internetskog nasilja, posljednjih godina sve je prisutniji i na našim prostorima. Cyber nasilje je zlostavljanje putem društvenih mreža, platformi za dopisivanje i igranje igrica. Riječ je o ponašanju s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.
“Mi smo tu samo svjedoci da ovo nasilje izaziva ne samo duhovnu patnju kod onoga ko je oštećen, nego smo imali u, evo, našem najbližem okruženju čak nekoliko samoubojstava koja su rezultat ovakve vrste ponašanja”, kaže advokat Nada Dalipagić.
“Razni oblici nasilja, pogotvo ako ih je više, mogu voditi do težih posljedica, ali uvijek postoji i mogućnost pokušaja suicida”, navodi za BHRT Arnela Memić iz Centra za psihološku podršku “Sensus”.
Srbija i Hrvatska već odavno su postavile jasne propise u svezi kažnjavanja cyber bullyinga. U našoj zemlji tek Republika Srpska ima definiran zakon i strategiju. Kako kažu iz MUP-a Republike Srpske, bitna je edukacija građana te djece i mladih koji su najčešći korisnici društvenih mreža.
“Pokušavamo da naučimo i naše najmlađe da takve radnje imaju posljedice po djecu, po njihove vršnjake, njihove drugare prije svega, ali isto tako učimo ih o nekim drugim potencijalnim opasnostima gdje bi oni mogli biti žrtva takozvanog predatora, ali i drugih lica”, kaže načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP RS Mirna Miljanović.
Iz Inicijative mladih za ljudska prava kazali su kako održavaju projekte digitalne pismenosti te predlažu brojne incijative kako bi bio donesen zakon na državnoj razni. Mostarska odvjetnica Nada Dalipagić uputila je Vijeću za štampu prijedlog zakonskog rješenja za poboljšanje ponašanja na društvenim mrežama.
“Mislim da je ovdje zaista potrebna pravna regulativa i to zaprijetiti kaznom, pravom kaznom, odnosno sankcijom, koja će odgovarati takvom ponašanju”, navodi ona.
“Put kojim bi trebalo ići naše društvo, kada je riječ o regulisanju govora mržnje i cyber nasilja, jeste iz dva smjera – prvi smjer je dugoročniji i to je edukacija, formalna i neformalna, a drugi smjer je ta legislativa koja se treba urediti”, mišljenja je projektni koordinator Inicijative mladih za ljudska prava u BiH Fuad Avdagić.
Kao i u brojnim slučajevima do sada, uglavnom sve ostaje na inicijativi građana i udruga. Nevladine organizacije koje djeluju na području Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine pružaju psihološku i pravnu potporu, dok u Srbiji i Hrvatskoj idu korak dalje, te provode novčane i zatvorske kazne.