Srbija se mora više usklađivati sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije, ali to ne može biti razlog za suspenziju pregovora, izjavio je danas povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.
“U trenutačnim geopolitičkim okolnostima Srbija mora povećati svoju usklađenost s europskom vanjskom politikom, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije”, izjavio je povjerenik Varhelyi predstavljajući izvješće o proširenju i napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na njihovu putu prema EU.
Predstavljen paket o proširenju
Komisija je danas predstavila paket o proširenju, koji uključuje pregled napretka u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Izvješće se objavljuje jednom godišnje. Ovim izvješćem obuhvaćeno je šest zemalja zapadnog Balkana i Turska. Izvješća o Ukrajini i Moldaviji, koje su u lipnju dobile status kandidata, i Gruziji, koja je postala potencijalni kandidat, ovaj put nisu objavljeni s obzirom na to da je Komisija nedavno objavila mišljenje o njihovoj kandidaturi.
S obzirom na to da se po novoj metodologiji pristupnih pregovora oni mogu suspendirati i vratiti na početak ako nema dovoljno napretka, povjereniku Varhelyiju, koji je izvješće najprije predstavio u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, a zatim i na konferenciji za novinare, postavljeno je pitanje mogu li se Srbiji suspendirati pregovori jer odbija uvesti sankcije Rusiji, štoviše, postotak usklađenosti u proteklih godinu dana je znatno pao i Srbija u tome nazaduje umjesto da napreduje.
“Zbog toga se ne mogu suspendirati pregovori”
“To jest razlog za zabrinutost, ali se zbog toga ne mogu suspendirati pregovori. Takva su pravila”, rekao je Varhelyi.
U izvješću se navodi i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Srbije i Rusije za razdoblje 2023.-2024. u rujnu u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a gdje su ministri vanjskih poslova Nikola Selaković i Sergej Lavrov stavili potpis na taj dokument.
“Neke izjave i potezi visokopozicioniranih srpskih dužnosnika izravno su suprotni pozicijama EU u vanjskoj politici, uključujući i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Rusije i Srbije u rujnu ove godine”, kaže se u izvješću.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora slijedili su EU i uveli sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, jedino Srbija i Turska nisu.
“U EU nema mjesta veličanju ratnih zločinaca”
U izvješću se pozivaju srpske vlasti da preuzmu odgovornost za “proaktivnu i objektivnu komunikaciju” o Europskoj uniji, koja je njezin glavni politički i gospodarski partner u skladu s njezinim deklariranim strateškim ciljem integracije u EU.
Sve zemlje zapadnog Balkana pozivaju se da prevladaju prošlost i riješe sporove iz ratova 1990-ih godina. “Važna otvorena bilateralna pitanja moraju biti riješena, uključujući granična pitanja, osiguranje pravde žrtvama ratnih zločina, identificiranje preostalih nestalih osoba te uspostavu točne evidencije o prošlim zločinima na regionalnoj razini. U EU nema mjesta za huškačku retoriku ili veličanje ratnih zločinaca, s bilo koje strane”, kaže se u izvješću.