Pitanje je bilo jasno formulirano: “Kako procjenjujete rizik od obustave izvoza kritičnih mineralnih sirovina iz Kine u sljedećih pet godina?” Od oko 400 sudionika kongresa posvećenog temi sirovina, koji je organizirao Savez njemačkih industrijalaca, 73 posto njih je odgovorilo s “vrlo visok” ili “visok”.
U njemačkom gospodarstvu vlada uzbuna. Od ruske invazije na Ukrajinu postale su očite posljedice ovisnosti o uvozu i nedostatne diversifikacije kod nabave plina. Cijene energenata su eksplodirale i one se kratkoročno do srednjoročno neće vratiti na razinu koja je desetljećima bila sama po sebi razumljiva zahvaljujući jeftinom plinu iz Rusije.
Rijetki metali – kritičnije od plina
Toliko samorazumljivo kao što je to bilo kod opskrbe metalima i industrijskim mineralima.
“U slučaju kritičnih mineralnih sirovina kao što su rijetki metali ovisnost, posebno o Kini, već je puno veća od prijašnje ovisnosti Njemačke o ruskim izvorima energije”, upozorio je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm na Kongresu o sirovinama.
Zaustavljanje isporuke bi, kako je rekao, odmah i dalekosežno pogodilo njemačku industriju. Rijetki metali nalaze se u rudnim naslagama i uključuju različite kemijske elemente. Glavna nalazišta su u Kini, SAD-u, Rusiji i Australiji, ali i u Kanadi, Indiji, Južnoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Naziva ih se rijetkima jer se ne pojavljuju često u koncentracijama i kombinacijama koje rudarenje čine ekonomičnim. Osim toga, procesi otapanja i odvajanja pojedinih elemenata su zahtjevni i ekološki problematični zbog neophodnih kemikalija.
Ovisnost je ogromna
Budući da se u mnogim zemljama iskopavanje rijetkih metala smatralo preskupim i previše prljavim, Kina je stvorila monopol i to postaje problem.
„Bez ovih sirovina neće biti energetske tranzicije, e-mobilnosti, digitalizacije, industrije 4.0 – ali također neće biti širenja infrastrukture ni snažne obrambene industrije”, upozorava predsjednik BDI-ja.
Analiza Europske komisije iz 2020. pokazuje da se, primjerice, 65 posto sirovina za elektromotore uvozi iz Kine. S udjelom većim od 50 posto Kina je također vodeća u opskrbi sirovinama za vjetroturbine i fotonaponske sustave.
Koliko dugo će Kina još izvoziti?
Što bi se dogodilo da Kina prestane izvoziti sirovine i počne ih sama trošiti? Što ako Kina napadne Tajvan, Zapad odgovori sankcijama, a Peking potom smanji ili prekine izvoz? Za razliku od nafte i plina, nema nacionalnih rezervi metala i industrijskih minerala.
“Kada je riječ o sirovinama, Njemačka može biti ucijenjena”, zaključuje predsjednik BDI.
To je “gorka istina” i mora imati posljedice, kaže on. Slično prekretnici o kojoj je govorio savezni kancelar Olaf Scholz nakon ruskog napada na Ukrajinu, i opskrba sirovinama također je, kako kaže predsjednik BDI-a, strateški važna za nacionalnu sigurnost.
Vlada i industrija uglavnom se slažu
Savezni ministar gospodarstva Robert Habeck se složio s analizom na Kongresu o sirovinama. Siegfried Russwurm kaže da na ovom problemu moraju raditi skupa predstavnici politike i privrede. On kaže da je pritisak toliko veliki i da to analiza jasno pokazuje.
No strateško pitanje osiguranja sirovina desetljećima nije igralo ulogu, jer ga “gospodarstvo nije zahtijevalo, nije se činilo potrebnim”, kaže Habeck.
Ali Njemačka je, kao i druge europske zemlje, siromašna sirovinama. Čak i kad bi se povećale kvote recikliranja, zemlja bi ostala ovisna o uvozu.
“Moramo intenzivirati suradnju sa zemljama koje su bogate sirovinama i imaju visoke standarde, primjerice s Australijom”, kaže Russwurm. Kritične sirovine, kaže on, trebale bi biti glavno pitanje u sporazumima o trgovinskoj, investicijskoj i razvojnoj politici.
Ponovno više iskopavanja u Njemačkoj?
U 2019. Njemačka je uvezla sirovine u vrijednosti od 175 milijardi eura. Za usporedbu: vrijednost sirovina proizvedenih u zemlji iznosila je samo 11,4 milijarde eura. Osim lignita i građevinskih sirovina kao što su pijesak i šljunak, eksploatiraju se industrijski minerali, posebice kamena sol i kalijeva sol. Kritične mineralne sirovine poput indija, koji se koristi za poluvodiče, volframa, kobalta ili platinskih elemenata u Njemačkoj ima, ali se ne iskopavaju.
Ako se pita BDI, to bi se trebalo promijeniti.
“Svaka tona domaćih sirovina smanjuje ovisnost o uvozu i jača otpornost Njemačke i sigurnost opskrbe”, kaže se u dokumentu njemačke industrije u pet točaka o sigurnosti sirovina.
Rudarstvo se mora omogućiti prostornim planiranjem, ubrzati procedure planiranja i odobravanja, a rudarstvo kao takvo ponovno učiniti društveno prihvatljivim, stoji u dokumentu.
Prirodni plin iz Njemačke
Vrlo kontroverzni fracking također se obrađuje u tom dokumentu. Domaća proizvodnja plina iz škriljevca “koristeći najsuvremenije procese frackinga s najvišim standardima” trebala bi dati važan doprinos smanjenju ovisnosti o uvozu i, kao pristupačan izvor energije, osigurati opskrbu u Njemačkoj.
Ministar gospodarstva tu stvari vidi drugačije. Fracking se ne isplati, budućnost je u proizvodnji vodika, rekao je Habeck. On također vidi više problema nego šansi u rudarstvu.
“Ovdje rado govorimo da bismo trebali iskopavati lokalne minerale, iako u nekim regijama čak nismo u mogućnosti postaviti solarne sustave”, kaže Habeck.
Njemačka je vrlo dobra u tome da kaže što sve ne želi, ali nije baš dobra u provedbi onoga što je neophodno umjesto toga, rekao je Habeck. On se žali da, kako kaže, mnogi građani nemaju razumijevanja za ono što promiče buduću održivost ove zemlje. Da bi se nešto proguralo, kaže Habeck, to mora željeti većina u državi i moraju prihvatiti građani u pogođenoj regiji.
Bijelo zlato u oblasti Gornje Rajne
Što to znači može se vidjeti u razvoju nalazišta litija u Njemačkoj. Na jugozapadu Njemačke pronađeno je do 15 milijuna tona litija koji je osnovna sirovina za sve baterije visokih performansi. Da bi se došlo do te sirovine, trebalo bi pumpati termalnu vodu temperature do 200 stupnjeva s dubine do četiri kilometra i filtrirati litij.
No već godinama postoji značajan otpor u općinama na čijem bi se području trebalo provoditi dubinsko bušenje. Građani se plaše onečišćenja i potresa te strahuju od oštećenja kuća. Još uvijek je upitno hoće li ogromno otkriće litija biti iskorišteno.
(Deutsche Welle)
