Kako je prijetnja od Rusije sve bliža sjevernoj Europi, Švedska i Finska vjeruju da je Kremlj već uključen u hibridni rat koji će teško pogoditi skandinavske zemlje. Navodna sabotaža plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru u ruskom vlasništvu, kao i ilegalni letovi bespilotnih letjelica iznad strateških područja u Norveškoj od strane ruskog državljanina, smatraju se dijelom nepetosti između Rusije i ovih skandinavskih zemalja.
Ruski napad na Ukrajinu potaknuo je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje sigurnosne aranžmane i podnose zahtjev za članstvo u NATO-u. Magnus Petersson, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Stockholmu, rekao je za AA da je vojna prijetnja Finskoj i Švedskoj “puno manja sada” nego što je bila kada je Rusija prvobitno napala Ukrajinu u veljači.
S njim se slaže i Henri Vanhanen, savjetnik za vanjsku politiku finske Nacionalne koalicijske stranke, koji rekao je za AA da se Moskva trenutno “muči” u svojim nastojanjima da “zauzme Ukrajinu” i da je većina njene vojske, obrambenih resursa i sposobnosti angažirana u tom ratu. Dakle, ustvrdio je, malo je vjerojatno da će Rusija riskirati veliki sukob s NATO-om i krenuti putem eskalacije.
Ovo bi bio “potpuno drugačiji rat od onoga što sada vidimo”, rekao je, dodajući da bi takva eskalacija povećala rizik od nuklearnog rata “u nekoj fazi i ne mislim da su Rusi voljni pristati na to sada”.
Rusija bi mogla “sabotirati ključnu infrastrukturu”
Vanhanen je rekao da su nordijske zemlje ranjive na ruske tajne operacije hibridnog ratovanja i da bi Kremlj u slučaju napada vjerojatno pokrenuo sabotiranje ključnu infrastrukturu, što bi uključivalo napade na distribuciju hrane i vode, električnu energiju, logistiku i komunikacije.
“Ta infrastruktura je okosnica svakog razvijenog društva i ako želite sabotirati te funkcije, to će izazvati potrese i neizvjesnost u društvu”, rekao je Vanhanen.
Prema Vanhanenu, ovo je metoda Kremlja kojom pokušava prekinuti zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, koja je, tvrdi, odigrala “odlučujuću” ulogu u naporima Ukrajine da odbije “ruski ilegalni napad”.
Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dužu od 1300 kilometara, povećala je nadzor nad pomorskim prometom i infrastrukturom, dok su Norveška i Danska pooštrile obranu i nadzor oko svojih nalazišta plina i nafte. Hibridno ratovanje nije novi fenomen i već se dugo se koristi za destabilizaciju protivnika. Međutim s tehnološkim razvojem brzina, intenzitet i opseg mogućnosti hibridnih napada su se povećavali tijekom godina. Ranije ove godine rečeno je da će “timovi protiv hibridnog ratovanja” pružiti pomoć saveznicima u NATO-u, ali je također rečeno da se od zemalja očekuje da se zaštite pojedinačno.
Vojna prijetnja
Moskva je više puta, manje ili više direktno, prijetila da bi članstvo Švedske i Finske u NATO-u bilo štetno za njihovu sigurnost i sigurnost Europe.
“Mislim da smo dugo suočeni s ovim prijetnjama”, rekao je Petersson.
Prema profesoru, ruske prijetnje navele su zapadne zemlje, uključujući Švedsku i Finsku, da prošire svoje proračune za obranu. On je, međutim, tvrdio da bi Moskva koristila samo tajne metode protiv dviju zemalja kao što su “cyber-napadi i korištenje propagande na internetu”. Vanhanen je sugerirao da je Finska dobro pripremljena protiv svih vrsta prijetnji, uključujući i vojne.
“Dobro smo pripremljeni za različite scenarije, iako ih u ovom trenutku ne smatramo vjerojatnima”, rekao je.
Također, i Norveška je ranije ovog tjedna najavila planove za povećanje svoje vojne pripravnosti kao odgovor na rusko-ukrajinski rat i “ozbiljnu sigurnosnu situaciju u Europi”.
“Nalazimo se u najozbiljnijoj situaciji sigurnosne politike u desetljećima”, rekao je norveški premijer Jonas Gahr Store.
Store je naglasio da nema naznaka da će Rusija proširiti napade na druge zemlje, ali da povećana napetost znači “da smo više izloženi i prijetnjama i obavještajnom djelovanju”.
Turska, PKK i terorizam
Kad uđu u NATO, Finska i Švedska trebale bi usvojiti sveobuhvatniji pristup različitim vrstama prijetnji, uključujući i terorizam, rekao je Vanhanen, misleći na nedavni trilateralni dogovor s Turskom. Turska, dugogodišnja članica NATO-a, izrazila je prigovore na zahtjeve obiju zemalja za članstvo, kritizirajući ih zbog toleriranja, pa čak i podržavanja terorističkih skupina.
“Mislim da su obje zemlje čule Tursku, obje zemlje su voljne slijediti sporazum koji je dogovoren u Madridu o trilateralnoj suradnji u borbi protiv terorizma”, rekao je Vanhanen.
I prije i nakon pridruživanja NATO-u, bit će važno ažurirati zakonodavstvo oko borbe protiv terorizma i dati vladinim dužnosnicima više alata za borbu protiv potencijalnih terorističkih pokreta, “osobito kada je riječ o onima koje je Turska spomenula, na primjer, PKK”, rekao je. Turska je označila kurdsku PKK kao terorističku organizacija i tvrde da je odgovorna je za smrt 40 000 ljudi. Trilateralni sporazum koji su zemlje potpisale u lipnju propisuje da Finska i Švedska neće pružati potporu YPG/PYD-u, sirijskom ogranku PKK-a, i terorističkoj organizaciji Fetullah (FETO), skupini koja, kako tvrdi Ankara, stoji iza propalog pokušaja državnog udara u Turskoj 2016. godine. Svih 30 stalnih NATO saveznika treba odobriti bilo kakvo proširenje saveza.
Rusija vidi širenje NATO-a kao prijetnju
Nakon desetljeća švedske i finske neutralnosti, širenje NATO-a na pragu Rusije izazvalo je snažna upozorenja iz Moskve da bi njihovo članstvo moglo imati “ozbiljne vojne i političke posljedice”. Putin je u prošlosti čak zahtijevao da se NATO povuče iz svih bivših sovjetskih zemalja i da se nijedna nova država ne smije pridružiti bloku. Kao odgovor na taj potez, obećala je “vratiti vojnu ravnotežu” jačanjem svog obrambenog položaja u regiji Baltičkog mora, uključujući raspoređivanje nuklearnog oružja. Ranije ove godine, ruski dužnosnici rekli su da je spremnost NATO-a da prihvati Švedsku i Finsku “destabilizirajuća” i da će povećati napetosti u regiji. Također, u rusku eksklavu Kalinjingrad na Baltičkom moru krajem kolovoza stigla su tri MiG-31E aviona opremljena projektilima s nuklearnim bojevim glavama.