Američki predsjednik Joe Biden označio je novu fazu u odnosima između Pekinga i Washingtona kad je prošlog mjeseca najavio blokadu izvoza naprednih računalnih čipova u Kinu, i time postavio ton za sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u ponedjeljak na marginama summita G20 na Baliju.
Dok se Bidenov prethodnik Donald Trump upuštao u trgovinski rat s Kinom, Biden je započeo eru politike u kojoj se više ne radi o trgovini, nego o sve žešćoj konkurenciji za mjesto svjetske vodeće tehnološke i vojne sile.
Associated Press ističe kako su se obje države prošla dva desetljeća fokusirale na širenje trgovinskih veza i globalni rast, a sada su i Washington i Peking započeli s otvorenim davanjem prednosti vlastitim nacionalnim interesima, čak i dok se globalna ekonomija trese.
Težak udarac
Gregory Allen, stručnjak za strateške tehnologije iz Centra za strateške i međunarodne studije, ističe kako je Bidenov embargo na čipove znatno gori od bilo čega što je Trump uveo Kini. Trgovinske tarife koje je uveo bivši predsjednik – a koje Biden još nije ukinuo – imale su veliku novčanu vrijednost, no jedva da su utjecale na trgovinsku razmjenu.
Zabrana izvoza čipova, s druge strane, zadala je težak udarac Pekingu na polju na kojem već kaska desetljećima iza SAD-a. “U osnovi, obvezali smo se reći: Kina, nećeš postići svoj najvažniji cilj”, kazao je Allen za AP. Washington je zabranio ne samo izvoz najmodernijih čipova za strojno učenje – neophodnih za razvoj umjetne inteligencije – već i najpreciznijih strojeva za proizvodnju računalnih čipova. Upravo u tim strojevima stoji najveća prijetnja Kini – radi se o tehnologiji koju posjeduju samo SAD, Japan i Nizozemska, bez koje je nemoguće dovoljnom preciznošću ucrtavati mikroskopske tranzistore na silicijske vafere.
Kada je Xi osigurao treći mandat na čelu države i partije prošlog mjeseca, obećao je da će Kina postati samodostatna u proizvodnji poluvodiča i drugih tehnologija. “Kako bi povećali kineski kapacitet za inovacije, ubrzat ćemo lansiranje velikih nacionalnih projekata koji su od strateške, šire i dugoročne važnosti”, poručio je Xi.
Novi odnos
No, činjenica je da je Kina bez zapadne opreme osuđena na proizvodnju čipova temeljenih na dva desetljeća staroj tehnologiji. Trebat će joj godine da uhvati korak sa zapadom.
U govoru održanom u sjedištu IBM-a prošlog mjeseca, Biden je otkrio kako je Kina lobirala protiv zakona koji je osigurao 52 milijarde dolara za subvencije za poluvodiče proizvedene u SAD-u, koji je potaknuo niz tvrtki poput Intela da najave otvaranje novih tvornica čipova.
Ovaj će novi odnos SAD-a i Kine – temeljen na strateškom rivalstvu oko vojnih i naprednih tehnologija, umjesto trgovinsko-gospodarskog rivalstva – obilježiti i prvi sastanak dvojice vođa. Biden je jasno dao do znanja da, kroz savezništva, namjerava izolirati Kinu kako ne bi postigla svoje ciljeve i postala tehnološka supersila usporediva sa SAD-om.
Xi je jasno dao do znanja da od tog cilja ne kani odustati, a ni da se ne misli odreći vojne opcije kad se radi o ponovnom ujedinjenju s otokom Tajvanom, čiju je de facto neovisnost zapadni svijet odlučio čuvati. Startajući s takvih pozicija, prostor za normalizaciju odnosa Pekinga i Washingtona kroz susret Xija i Bidena čini se minimalnim.
