Ukrajinske trupe provele su mjesece pretvarajući sjevernu granicu s Bjelorusijom u zastrašujuću obrambenu crtu, strahujući da bi se predsjednik Alexander Lukashenko mogao priključiti ruskoj vojnoj invaziji na Ukrajinu. Lukašenko je jedini saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se smatra dovoljno lojalnim da razmotri slanje značajnog broja trupa u Ukrajinu, potez koji bi – u teoriji – otvorio novu frontu i prikovao veliki broj branitelja sjeverno od Kijeva. No, prema novom izvješću koje je Institut za proučavanje rata (ISW) objavio ovog vikenda, i dalje je “iznimno malo vjerojatno” da će se bjeloruske snage pridružiti ruskoj invaziji, unatoč informativnim operacijama Moskve osmišljenim da natjeraju Minsk na akciju, izvještava Newsweek.
Lukašenko je Rusiji već dao pristup bjeloruskom teritoriju, infrastrukturi, vojnim bazama i bolnicama kako bi podržao invaziju na Ukrajinu, čineći Minsk “zaraćenom stranom” u tekućem sukobu, ustvrdio je ISW.
Početni napad na Kijev u veljači pokrenut je s bjeloruskog teritorija, kao i mnogi drugi napadi u mjesecima nakon toga. ISW je objavio da su tekući napori Rusije da izvrši pritisak na Lukašenka da pošalje trupe u Ukrajinu dio dugoročne strategije Moskve da poveća kontrolu nad Minskom, koji je usred međunarodne izolacije postao sve više ovisan o Kremlju.
“Malo je vjerojatno da će ove informacijske operacije potaknuti stvarnu bjelorusku intervenciju u doglednoj budućnosti”, stoji u izvješću ISW-a.
Već se smatra da je Bjelorusija oslabila vlastitu vojsku nabavom tenkova, drugih vozila i streljiva za popunu ruskih snaga. U studenom je bjeloruski otvoreni projekt Hajun izvijestio da je Minsk prebacio 211 komada vojne opreme, uključujući 122 glavna borbena tenka T-72A, u Rusiju.
“Bjelorusiji nedostaju sposobnosti za proizvodnju vlastitih oklopnih borbenih vozila pa prijenos te opreme ruskim snagama predstavlja trenutno i dugoročno ograničenje bjeloruskih materijalnih kapaciteta da iskoriste mehanizirane snage u borbama u Ukrajini”, napisao je ISW .
Postojeća bjeloruska vojska – koju ISW procjenjuje na oko 45 000 ljudi raspoređenih između dva zapovjedna stožera i šest manevarskih brigada – vjerojatno se suočava s izazovima novačenja i obuke zbog svoje uključenosti u invaziju na Ukrajinu. S oko 12 000 ruskih vojnika trenutno stacioniranih u zemlji, vojni resursi su oskudni, a ISW navodi da bi se problem mogao pogoršati ako Lukašenko naredi više novačenja i regrutiranja kako bi se pripremio za moguće gubitke u Ukrajini. Bjeloruske i ruske snage već dugo provode zajedničku vojnu obuku i traže bližu suradnju. Ovo zajedničko iskustvo trebalo bi omogućiti bolju koordinaciju i učinak u slučaju da bjeloruske i ruske trupe pokrenu novu ofenzivu na sjevernu Ukrajinu.
No ISW je primijetio da će enormne brojke ruskih žrtava – koje se prema Kijevu sada približavaju 100 000 – potkopati buduće zajedničke operacije. Elitne ruske jedinice, napisao je ISW, “sada vjerojatno nemaju sposobnost djelovanja u kombiniranim formacijama s bjeloruskim snagama i vjerojatno nisu u stanju učinkovito djelovati u kombiniranim operacijama.”
“Bjeloruske snage bi vjerojatno morale djelovati zajedno sa slabo obučenim mobiliziranim ruskim osobljem ako uđu u rat u Ukrajini”, stoji u izvješću.
“Ishod napora da se formiraju i koriste takve kombinirane jedinice u borbi vjerojatno će biti loš.”
Čelnici bjeloruske oporbe dugo su predviđali da će vojska odbiti Lukašenkovu naredbu da se pridruži ratu u Ukrajini. ISW je primijetio da su se “trenja unutar bjeloruske vojske” vjerojatno pogoršala zbog napora Rusije da izvrši pritisak na Minsk da se pridruži invaziji, pozivajući se na izvješća ukrajinske obavještajne službe i drugih izvora o napetosti između bjeloruskih trupa i Rusa stacioniranih u zemlji.
“Bjelorusko osoblje je sigurno svjesno značajnih gubitaka koje su ruske snage pretrpjele u Ukrajini i vjerojatno ne žele doživjeti isti rezultat”, napisao je ISW.
“Bjeloruske jedinice vjerojatno znaju da njihove jedinice i bjeloruska vojska u cjelini ne bi prošle bolje od ruskih jedinica koje su bile daleko sposobnije i bolje obučene.”
Širi društveni nemiri također smetaju Lukašenku, sugerira ISW. Lukašenko je uspio potisnuti masovne prosvjede tijekom predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020., ali prodemokratska oporba i dalje je istaknuta u inozemstvu, a njezine mreže unutar zemlje i dalje su jake. Minsk se također suočio s nedavnim fizičkim i kibernetičkim napadima na infrastrukturu.
“Lukašenko ne namjerava ući u rat u Ukrajini zbog mogućnosti ponovnih domaćih nemira ako njegov sigurnosni aparat oslabi sudjelovanjem u skupom ratu u Ukrajini”, napisao je ISW.
“Angažiranje značajne količine tog sigurnosnog aparata u ratu u Ukrajini vjerojatno bi Lukašenka ostavilo otvorenim za nove nemire i otpor.”
“Lukašenko je također vjerojatno svjestan da bi invazija Ukrajine potkopala njegov kredibilitet kao čelnika suverene zemlje jer bi bilo očito da je ruski napor da osigura punu kontrolu nad Bjelorusijom uspio.” Čak i ako bi Lukašenko zanemario takve rizike, njegova vojska “ne bi mogla učiniti više od privremenog odvlačenja ukrajinskih kopnenih snaga od drugih dijelova ratišta s obzirom na krajnje ograničenu učinkovitu borbenu moć kojom Minsk raspolaže”, napisao je ISW.
Institut za proučavanje rata prethodno je procijenio da ruska ili bjeloruska ofenziva iz Bjelorusije ne bi mogla presjeći ukrajinske logističke linije prema Zapadu bez projiciranja dublje u Ukrajinu nego što su to učinile ruske snage tijekom bitke za Kijev, kada su ruske snage bile najjače”, navodi se u izvješću.
“Bjeloruska invazija ne bi mogla napraviti takav utjecaj, niti bi mogla ozbiljno ugroziti Kijev.”
“Bjelorusija će nastaviti pomagati Rusiji u ratu u Ukrajini, iako je malo vjerojatno da će Lukašenko poslati svoju vojsku da se pridruži borbama”, zaključuje se u izvješću.
“Bjelorusija može Rusiji ponuditi materijal koji Rusija inače ne može nabaviti zbog režima međunarodnih sankcija protiv Ruske Federacije koji ne utječu na Bjelorusiju.”