Skip to content
  Četvrtak 26 Februara 2026
Trending
25/02/2026Amidžiću ističe rok, CIK tvrdi da ništa ne ugrožava javnu nabavku 25/02/2026Kolašinac i Atalanta u spektakularnom meču srušili Borussiju i plasirali se u osminu finala Lige prvaka 25/02/2026Cvetanoski ima dvostruki prelom noge 25/02/2026Maskirani huligani napali navijače Bubamare 25/02/2026Velež u Mostar nosi veliku prednost sa Koševa 25/02/2026Kakvu je poruku dobio lider HDZ BiH ? 25/02/2026Samo Energoinvest ima pravni osnov za uvoz prirodnog gasa u FBiH 25/02/2026Vlada Kantona Sarajevo izdvojila još novca za južnu tribinu Grbavice 25/02/2026Bit će ključno da usporimo njihovu igru 25/02/2026Edin Atić izabran za najboljeg igrača mjeseca u FIBA Europa Cupu
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
  Istaknuto  Kako nas kofein razbuđuje?
IstaknutoVijesti

Kako nas kofein razbuđuje?

EroBaEroBa—06/01/20230
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail

Kofein je hemikalija gorkog ukusa povezana sa bazama nukleinske kiseline adenin i guanin. Proizveden je od niza biljaka kako bi se životinje (biljojedi) odvratile od konzumiranja lišća ili sjemenki; mi ljudi, pomalo ironično, cijenimo ovaj spoj zbog svog okusa, a da ne spominjemo njegov učinak kao stimulans.

U stvari, kofein je najraširenija psihoaktivna supstanca širom svijeta, sa čak četiri od pet odraslih osoba koje konzumiraju jedinjenje u obliku toplog ili hladnog napitka poput kafe, čaja ili gaziranog pića, često kako bi spriječili pospanost. Jednostavno rečeno, ova stimulacija se javlja zahvaljujući sličnosti kofeina sa hemikalijom koju proizvodimo da usporimo nervno pucanje. Ometajući usporavajući učinak te hemikalije na mozak, naši neuroni ostaju aktivni tamo gdje bi se inače smanjivali, pokrećući lančanu reakciju koja može promovirati odgovor ‘fight or flight’ u cijelom tijelu, prenosi ScienceAlert.

Zašto se ponekad osjećamo pospano?

Spavanje uključuje složenu mješavinu bioloških funkcija koje su mogle evoluirati mnogo prije nego što su životinje uopće imale mozak. Ipak, za one koji imaju nervni sistem, kritični dio dnevnog opuštanja je postepeno nakupljanje spoja zvanog adenozin. Kako naša tijela rade, ovaj spoj se nakuplja u tkivima mozga, zaključavajući se u receptore u membranama određenih nervnih ćelija i smanjujući njihovu brzinu paljenja.

Neki od tih nerava su povezani s funkcijom mišića, što rezultira teškim, letargičnim osjećajem dok sati prolaze. Postoji i efekat širenja krvnih sudova kako bi se osiguralo da mozak i dalje dobija dobru opskrbu kisikom. Drugi nervi su povezani sa sklopovima koji upravljaju raspoloženjem, što pomaže u objašnjenju zašto iscrpljenost nije baš sretan osjećaj.

More stories

Kratki popodnevni san je dobar za mozak i srce

01/10/2023

Ljubav prema egzotičnim životinjama

29/10/2024

U jajetu iz rimskog doba još prisutna tečnost

14/02/2024

Dreser pasa tri rase nikada ne bi čuvao

01/10/2023

Da bismo očistili maglu adenozina i osjetili se napunjeni, jednostavno moramo prestati raditi, pronaći neko mirno mjesto i utonuti u san. Kada se probudimo, ti receptori će ponovo biti čisti i nervi će se aktivirati punim kapacitetom, barem dok se još jednom ne začepe adenozinom.

Kofein se zadržava oko tih receptora, otežavajući adenozinu da klizi nazad.

U roku od dva sata nakon što ste progutali šoljicu kafe, koncentracija kofeina će dostići vrhunac u mozgu, dajući vašem raspoloženju da zuji i pomažući vašim mišićima da se osećaju manje teška. Također sužava krvne sudove u mozgu.

Pa zašto nas kofein čini ne samo budnim, već i punim energije?

Dopuštajući određenim nervima u mozgu da nastave da pucaju relativno brzim tempom, mi zapravo govorimo drugim krugovima – poput onih povezanih sa hipofizom – da se dešava nešto uzbudljivo. Odnosno, reagira oslobađanjem epinefrina, hormona koji stvara odgovore koji nam mogu biti potrebni u trenucima stresa ili opasnosti. Srce nam kuca malo brže, zjenice se šire, krv se preusmjerava u mišiće, a uskladišteni ugljikohidrati se oslobađaju iz jetre.

Da li je kofein opasan?

Uopšteno govoreći, većina ljudi koji imaju naviku da konzumiraju ekvivalent od jedne do četiri šoljice kafe dnevno – oko 400 miligrama kofeina u periodu od 24 sata – ne suočavaju se sa jasnim rizicima za svoje zdravlje. U stvari, mala količina kofeina može čak imati nekoliko malih, ali ne beznačajnih prednosti, uključujući prevenciju srčanih bolesti, pomoć mišićima da sagorijevaju kalorije, a možda čak i povećati vaše šanse za duži život.

Ipak, budite upozoreni: čak i navika konzumiranja šolje na dan može proizvesti fizičku zavisnost koja kažnjava povlačenje glavoboljom, letargijom i razdražljivošću. Ako imate naviku koja prelazi nekoliko šoljica dnevno, ili uključuje dodavanje gomile šećera ili drugih aditiva u vašu ishranu, može brzo eliminisati te prednosti. Zatim, tu je i činjenica da adenozin zapravo čini uslugu vašem tijelu, pripremajući vas za potrebnu količinu sna koja će vam trebati da očistite mozak i popravite tijelo.

Za trudnice, konzumacija bilo koje količine kofeina također predstavlja mogućnost rizika, ovisno o tome koga pitate. Kofein ima smrtonosnu dozu, a smrtni slučajevi su prijavljeni u koncentracijama od oko 80 do 100 mikrograma kofeina po mililitru krvi. Bilo bi potrebno konzumirati oko 10 grama čistog kofeina da biste primili ovu količinu kofeina, nešto što je teško izdržati samo na kafi.

Ali to nije nezamislivo sa kristalnim oblicima koncentriranog kofeina u obliku praha ili pilula, za koje se smatra da su igrali ulogu u malom broju zabilježenih smrtnih slučajeva u prošlosti. Zato uživajte u toj jutarnjoj šoljici ili dvije soka za buđenje, a možda idite u krevet malo ranije da biste dobili maksimum i od sna i od kofeina.

zanimljivosti
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail
Kevin Spacey u romantiziranoj priči o Tuđmanu
Zašto je demografija najveća opasnost za budućnost Njemačke?
Related posts
  • Related posts
  • More from author
Istaknuto

Zašto se petak 13. smatra baksuznim?

22/02/20260
Magazin

4 stvari koje su svi radili u Jugoslaviji i mogli su preživjeti čak i najgore

22/02/20260
Istaknuto

Znate li šta Bosna i Hercegovina čuva u “trezoru Sudnjeg dana” na Svalbardu

19/01/20260
Load more
Read also
Vijesti

Amidžiću ističe rok, CIK tvrdi da ništa ne ugrožava javnu nabavku

25/02/20260
Sport

Kolašinac i Atalanta u spektakularnom meču srušili Borussiju i plasirali se u osminu finala Lige prvaka

25/02/20260
Istaknuto

Cvetanoski ima dvostruki prelom noge

25/02/20260
Istaknuto

Maskirani huligani napali navijače Bubamare

25/02/20260
Istaknuto

Velež u Mostar nosi veliku prednost sa Koševa

25/02/20260
BiH

Kakvu je poruku dobio lider HDZ BiH ?

25/02/20260
Load more

# TRENDING

mostarFederalni hidrometerološki zavodreprezentacija bihBIHAMKbosna i hercegovinatrebinjeBiH ekonomijausarat u ukrajinizanimljivostirusijapalestinakonjicPremier liga BiH u fudbalunjemačkaizraelfk velež mostarhšk zrinjskirepublika srpskakanton sarajevo
© Copyright 2026, All Rights Reserved
  • Impressum
  • Kontakt