Gotovo sve branše u Njemačkoj jadikuju zbog manjka radnika. Odakle će doći hitno potrebna radna snaga? To je „središnje pitanje” za budućnost Njemačke, ocjenjuje novinska agencija Reuters.
Strahovanja su podgrijana time što narednih godina u mirovinu odlazi brojčano jaka generacija. Njemačkoj nedostaju deseci tisuća njegovatelja, nastavnika, majstora, stručnjaka svih vrsta. Od tog pitanja ovisi i sigurnost mirovina. Reuters kao bitne poteze u mogućem rješenju navodi više useljavanja, veći natalitet i veći udio radnog stanovništva. Svim time se na neki način bavi Vlada u Berlinu.
„Nova era” u demografskom razvoju
„Demografska promjena će se nastaviti“, kaže Anja Piel, predsjednica Udruženja njemačkih mirovinskih osiguranja.
„Ali iskustva prethodnih desetljeća nas uče da su prilagođavanja moguća.“
Trenutno u Njemačkoj živi 84 milijuna ljudi. Savezni zavod za statistiku predstavio je scenarije prema kojima će 2070. godine Njemačka imati između 70 i 95 milijuna stanovnika, ovisno o natalitetu i broju doseljenika. U „umjerenom” scenariju statističari računaju s rastom prosječnog broja djece po jednoj ženi, dužim životnim vijekom i više stotina tisuća useljenika godišnje.
Prognoze su daleko optimističnije nego kada su posljednji put iznijete 2018. godine. Tada je Zavod za statistiku računao s najviše 90,9 milijuna stanovnika za pedeset godina.
To je navelo kancelara Olafa Scholza da proglasi „novu eru” u raspravi o demografskom razvoju Njemačke. Nasuprot crnim prognozama o odumiranju zemlje i sve manje radnika, Scholz smatra kako postoji realna šansa da se do 2070. dostigne 90 milijuna stanovnika. Demografsko jačanje Njemačke bacilo bi drukčije svjetlo na pitanje mirovina, ali i na pitanje stambene politike – gdje će svi ti ljudi živjeti? Također bi se promijenio i odnos snaga u Europskoj uniji.
Više radnika, ali i više umirovljenika
Njemačka Vlada, prozvana semafor-koalicijom jer osim crvenih socijaldemokrata (SPD) u njoj sjede i stranka Zeleni i žuti liberali (FDP), već je pokrenula ofanzivu za dodatno olakšavanje useljavanja i pronalaženje posla u Njemačkoj. Početkom ove godine će savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) izaći s nacrtom zakona o useljavanju stručne radne snage. Već prošlogodišnji broj zaposlenih – s preko 45 milijuna rekordan za Njemačku – može se u velikoj mjeri zahvaliti doseljavanju radnika.
O broju zaposlenih ovise i mirovinski fondovi koji su proteklu godinu također završili u velikom plusu. Doduše, dijelom i zato što je korona pokosila mnoge umirovljenike pa su i izdaci smanjeni. Statističari očekuju da će kroz desetak godina biti više od dvadeset milijuna starijih od 67 godina – dakle umirovljenika, ako se granica za odlazak u mirovinu ne povisi. Već danas na 100 radno sposobnih ljudi dolazi 35 onih u umirovljeničkoj dobi.
Kako osigurati mirovine?
Starenje stanovništva znači da oni koji rade moraju uplaćivati više u mirovinsko osiguranje. Prema sadašnjim računicama, do 2027. godine bi mirovinski doprinos sa sadašnjih 18,6 posto bruto plaće trebalo podići na 19,3 posto. Za sada nije jasno kako Vlada namjerava spriječiti stalni rast tog doprinosa. Reuters podsjeća da je Vlada spremila deset milijardi eura koje bi državno mirovinsko osiguranje dugoročno investiralo u dionice i tako zaradilo novac. Ali, kako ocjenjuje novinska agencija, taj iznos je mali – mirovinsko osiguranje godišnje umirovljenicima mora isplatiti 340 milijardi eura.
S druge strane, posebno su socijaldemokrati u prošloj predizbornoj kampanji obećavali da će mirovine ostati stabilne u odnosu na razvoj plaća. Cilj je da mirovine ne budu manje od 48 posto prosječne plaće. I time bi se Vlada trebala pozabaviti ove godine. Sve veći broj stanovnika – posebno starijih – mijenja i uvjete stanovanja. No Vlada nije ni blizu ostvarenja plana prema kojem svake godine treba izgraditi 400.000 novih stanova. „Zbilja, ove godine nećemo dostići 400.000“, priznala je ministrica graditeljstva Klara Geywitz (SPD).
Cijene nekretnina i najamnine vrtoglavo rastu, tako se već itekako osjetio dolazak oko milijun ukrajinskih izbjeglica tokom prošle godine.
„Usisivač“ za radnu snagu iz EU-a i s Balkana
U Europskoj uniji demografska pitanja su ujedno i prvorazredna politička pitanja. Kako ocjenjuje Reuters, susjedne zemlje poput Francuske i Češke pomno prate rast njemačkog stanovništva. Njemačka od ujedinjenja predstavlja uvjerljivo najmnogoljudniju članicu EU-a. Prema ugovoru iz Nice koji je na snazi od 2003. godine zemlje s više stanovnika imaju proporcionalno više zastupnika u Europskom parlamentu i time više utjecaja.
Ako se demografske prognoze ostvare, onda bi nasuprot 90 milijuna stanovnika Njemačke moglo biti samo 35 milijuna stanovnika Poljske. Osim toga, ako njemačko gospodarstvo ostane atraktivno, djelovat će kao „usisivač“ za radnu snagu iz drugih zemalja EU-a i sa Zapadnog Balkana, ocjenjuje Reuters. A to samo povećava probleme.
(Deutsche Welle)
