Da nevolja nikad ne dolazi sama, ponovno je potvrdio potres u Turskoj koji je u ponedjeljak, uz hiljade žrtava u razaranjima, srušio lokalnu valutu na rekordno nisu vrijednost. Turska lira potonula je zajedno s tamošnjim tržištem kapitala jer je potres pojačao pritiske snažnog dolara, u kombinaciji s geopolitičkim rizicima i inflacijom.
Lira je u ranoj trgovini pala na 18,85, da bi kasnije povratila većinu svojih gubitaka. Glavni ‘benchmark’ dionica u zemlji (.XU100) pao je za čak 4,6% pri čemu su dionice banaka pale više od 5%. Prinosi na turske 10-godišnje državne obveznice porasli su na čak 10,2 posto, najvišu razinu u gotovo dva mjeseca, prenosi Poslovni.hr.
– Tragični događaji s južnim dijelom Turske pogođenim snažnim potresom izvor su dodatne neizvjesnosti uoči ključnih izbora koji će se najvjerovatnije održati u maju – rekao je Piotr Matys, viši FX analitičar u In Touch Capital Markets za Reuters.
Oko 2 hiljade ljudi je stradalo, a hiljade su zatrpane pod ruševinama u potresu magnitude 7,8 koji je pogodio središnju Tursku i sjeverozapadnu Siriju, a poslijepodne je uslijedio još jedan jak potres. Berza Istanbul u ponedjeljak ujutro privremeno je obustavila trgovinu dionicama nekoliko kompanija u zoni potresa, a kako je dan odmicao dodala je još imena na popis.
Kako piše Reuters, tržišta u nastajanju pod rastućim su pritiskom, posebno nacionalne valute i dionice pogođene oštrim rastom dolara. Američka valuta u petak je ponovno ojačala nakon izvještaja o snažnom zapošljavanju u SAD-u koje sugerira da bi tamošnja monetarna vlast, Federalne rezerve, još duže mogle ostati odlučne u stezanju uslova finansiranja.
Povrh toga, Turska je pod dodatnim pritiscima. U zemlji godinama bukti rastuća inflacija, životni standard pada, a lokalna valuta gubi na vrijednosti. Ekonomski pritisak na stanovništvo sa sve više siromašnih, mogao bi se pokazati odlučujućim za turske predsjedničke i parlamentarne izbore koji bi se trebali održati u maju.
Mnogi su međunarodni ulagači odustali od turskog tržišta, ranije s ogromnim potencijalom od oko 70 miliona stanovnika, uslijed sve češćih volatilnosti i nekonvencionalnih (i netržišnih) ekonomskih poteza Ankare. Među njima, primjerice, odlukama o smanjenju kamatnih stopa uprkos visokoj inflaciji. Turska na čelu s Erdoganom, ponovno je u fokusu geopolitičkih napetosti posebice nakon protivljenja saveznicima o ulasku Finske i Švedske u NATO. Također, Sjedinjene Američke Države izgledno će insistirati na čvršćem stavu u provedbi sankcija prema Rusiji.
To bi moglo povećati pritisak na turska tržišta nakon što je službeni Washington upozorio Ankaru oko izvoza hemikalija, mikročipova i drugih proizvoda u Rusiju koje posljedično koristi Putinova ratna mašinerija u invaziji na Ukrajinu. Podaci o inflaciji također su izazvali zabrinutost, rekla je Tatha Ghose, devizna analitičarka u Commerzbank. Godišnja inflacija u siječnju dosegnula čak 57,68% u siječnju, značajno iznad očekivanja analitičara unatoč povoljnom efektu niskebaze.
– Prošlosedmični prikaz turskog CPI-a (indeks potrošačkih cijena, op.a.) pokazao se donekle šokantnim, ponovno potaknuvši volatilnost u odnos američkog dolara i turske lire koja inače nije bila toliko uočljiva u posljednjih nekoliko mjeseci – rekla je.
