Više od tri decenije nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina još uvijek traga za 7.588 nestalih osoba. Kako vrijeme prolazi, potraga postaje sve teža – svjedoka je sve manje, informacije o mogućim grobnicama sve su rjeđe, a promjene terena dodatno otežavaju pronalazak posmrtnih ostataka. Zbog toga bi savremena tehnologija mogla postati jedan od ključnih alata u nastavku potrage. Na ovaj problem ponovo je upozoreno povodom Međunarodnog dana nestalih osoba. Institut za nestale osobe BiH organizovao je skup ispred Parlamentarne skupštine BiH, s kojeg je porodicama nestalih pružena podrška, ali je istovremeno upućen i novi apel svima koji imaju informacije o mogućim lokacijama posmrtnih ostataka da ih dostave nadležnim institucijama. Informacije je moguće dostaviti i anonimno. Brojke pokazuju koliko je proces posljednjih godina usporen. Prema podacima Instituta objavljenim ranije ovog mjeseca, tokom cijele 2025. godine identificirane su 72 osobe, dok je u prvih šest mjeseci 2026. identificirano samo 25 nestalih osoba. Tradicionalne metode potrage daju sve manje rezultata, zbog čega se traže novi načini rada.
Geosonari i dronovi trebali bi tražiti promjene ispod zemlje
Institut očekuje nabavku geosonara i dronova kojima bi se mogla obavljati površinska i dubinska pretraživanja terena. Uz odgovarajući softver, takva oprema može pomoći istražiteljima da prepoznaju anomalije i promjene u konfiguraciji tla koje mogu ukazivati da je određeni prostor ranije prekopavan ili narušavan. Član Kolegija direktora Instituta Šimun Novaković potvrdio je da se razgovara i s Agencijom za nestale osobe Republike Srbije o testiranju njihovog geosonara na nekoliko lokacija u BiH. Cilj je utvrditi koliko je ova tehnologija efikasna na različitim vrstama terena kakve postoje u našoj zemlji.
U planu nisu samo geosonari. Dronovi, posebno obučeni psi tragači, ali i umjetna inteligencija trebali bi biti dio novih metoda potrage. Umjetna inteligencija mogla bi imati potpuno drugačiju ulogu od opreme koja se koristi na terenu – analizirati velike količine dokumentacije pohranjene u centralnoj evidenciji Instituta i pomoći istražiteljima da među hiljadama podataka pronađu informacije i veze koje bi mogle ukazati na nove lokacije. Iskustva s naprednijim metodama već postoje. U ranijim testiranjima posebno obučenih pasa zabilježene su reakcije čak i na vrlo male količine tla kontaminiranog procesom raspadanja, dok su takve metode već korištene prilikom potrage za grobnicama na području Nevesinja i Gacka.
600.000 KM za informacije koje dovedu do posmrtnih ostataka
Najveći problem, međutim, ostaju informacije. Mnogi ljudi koji su mogli znati gdje se nalaze grobnice u međuvremenu su preminuli, dok su svjedočenja i nove informacije sve rjeđi. Zbog toga je Institut pokrenuo proceduru za aktiviranje 600.000 KM namijenjenih nagrađivanju osoba čije informacije dovedu do pronalaska posmrtnih ostataka. Novac neće biti isplaćivan samo za dostavljanje informacije – uslov je da se ona pokaže tačnom i da na osnovu nje zaista budu pronađeni posmrtni ostaci. Koliko je nedostatak informacija ozbiljan problem pokazuje i iskustvo porodica koje čekaju duže od 30 godina. Ferida Nišić iz Udruženja za traženje nestalih i zarobljenih Hadžići još uvijek traži brata koji je u maju 1992. odveden iz sela Musići. Samo s područja općine Hadžići još se traga za 73 osobe.
Povodom Međunarodnog dana nestalih otvorena je i izložba „Gdje je?“, zamišljena kao vizuelni podsjetnik na višedecenijsku neizvjesnost kroz koju prolaze hiljade porodica.
Poruka Instituta ostaje ista: svaka informacija može biti važna. Iza broja od 7.588 nestalih nalaze se hiljade porodica koje ni nakon više od tri decenije ne znaju gdje su posmrtni ostaci njihovih najbližih. Nove tehnologije mogu pomoći da potraga bude preciznija i efikasnija, ali ni geosonari, dronovi niti umjetna inteligencija ne mogu u potpunosti zamijeniti ono što je procesu i dalje najpotrebnije – pouzdanu informaciju o mjestu na kojem treba tražiti.
