U organizaciji Grada Sarajeva danas je premijerom filma „Snaga duha“ i izložbama „Prijedorske sjene“ i „Između strahova i nade“ u Vijećnici obilježen “Dan bijelih traka – Prijedor“.
„Dan bijelih traka“ se obilježava u znak sjećanja na 31. maj 1992. kada je Krizni štab Opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da domove označe bijelim čaršafima, a kada su se kretali gradom bili su primorani nositi bijelu traku oko ruke.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić naglasila je da su zločinci 1992. godine građanima Prijedora i okoline, nesrpskom stanovništvu, namijenili potpuno uništenje.
– Ljudi su surovo ubijani, odvođeni u logore gdje su izloženi najstravičnijim mučenjima i zločinima kakve ljudski um teško može zamisliti. U zločinu protiv čovječnosti, u logorima je zatočeno više od 30.000 nedužnih ljudi. U Prijedoru je ubijeno više od 3.176 civila, još uvijek se traga za više od 500 žrtava – kazala je Karić.
Podsjetila je da su posmrtni ostaci Prijedorčana do sada pronađeni na 501 lokaciji u 73 masovne grobnice, na području deset općina, na području tri države. Kosti ubijenih su se često pronalazile i po nekoliko stotina kilometara od mjesta ubistava, što svjedoči o sistemskoj organizaciji zločina.
– Danas, šutnja onih koji znaju istinu o nestalim, te veliki broj negatora zločina, pokazuju da svim silama moramo raditi na suočavanju sa prošlošću, jer bez pravde za žrtve, ne možemo očekivati bolju budućnost. Zbog toga mi je izuzetno značajna odluka o Danu sjećanja na žrtve zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, koju su vijećnici Grada Sarajeva jednoglasno usvojili – navela je gradonačelnica.
Dodala je da je presuda Stanišić – Simatović historijska, te da se nada da će naredne godine u Prijedoru biti učinjeni makar prvi koraci ka izgradnji spomenika za ubijene Prijedorčane.
Direktor MESS-a i autor filma „Snaga duha“ Nihad Kreševljaković naglašava da mu je veliko zadovoljstvo što MESS ove godine učestvuje u obilježavanju programa posvećenog „Danu bijelih traka – Prijedor“.
– Drago mi je što možemo doprinjeti da se sačuva sjećanje na te ljude, na njihovo stradanje i da podsjetimo na činjenicu da zločini ne zastarjevaju, te da kroz film ‘Snaga duha’ možemo pokazati i drugu stranu priče, s obzirom da se film bavi povratnicima u Kozarac, zajednicu koja bilježi najveći poslijeratni povratak. Mislim da je važno ukazati na važnost ljudi koji su svojim povratkom na najhrabriji način pokazali zločincima da nisu uspjeli u svojoj namjeri – zaključio je Kreševljaković.