Telekom Srbija grupa koju čini 11 preduzeća, predvođenih kompanijom Telekom Srbija AD, i koje raspolažu imovinom od skoro četiri milijarde eura, u prošloj godini je ostvarila neto dobit od cijelih 3,5 milijarde dinara ili oko 30 miliona eura, što je skoro upola manje nego 2021. godine. Stopa neto dobiti nacionalnog telekomunikacionog operatera u većinskom državnom vlasništvu je pala na svega 2,1 posto.
Skoro svu dobit od 13,3 milijardi dinara (113.4 miliona eura) koju je ostvarila matična kompanija Telekom Srbija pojeli su gubici zavisnih preduzeća ili tačnije jednog zavisnog preduzeća – Arena Channels Group na koju su prebačena prava emitovanja sportskih događaja. Arena je prošle godine zabilježila gubitak od 12,5 milijardi dinara (106.6 miliona eura).
Drugim riječima, ekspanzija Telekoma Srbija posljednjih nekoliko godina, prije svega kupovinom televizijskih prava prenošenja najvećih sportskih događaja po izuzetno visokim cijenama u odnosu na prethodne sezone, došla je na naplatu.
Plaćanje prava na Ligu šampiona, odnosno takmičenja UEFA-e za period od 2021. do 2024. godine po cijeni, prema pisanju medija, 134 posto većoj nego do tada (i za period 2024-2027. Telekom je kupio prava), ali prije svega čuvenih 600 miliona eura za šest godina prava na Premier ligu, kao i kupovina prava manje popularnih takmičenja, najbolje se vide u dugovima grupe.
Obaveze po osnovu distribucije multimedijalnog sadržaja do 2030. godine iznose 73,7 milijardi dinara ili skoro 630 miliona evra. Krediti i zajmovi Telekom grupe povećani su sa 159,4 milijarde na kraju 2021. na 205,7 milijardi dinara na kraju prošle godine. Telekom je 2020. godine emitovao 200 miliona evra (23,5 milijardi dinara) korporativnih obveznica čija glavnica dospeva 2025. godine.
Zabilježen rast dugovanja
Za lizing je dug iznosio 14,7 milijardi dinara. Kada se odbije tri milijarde dinara gotovine koliko je bilo na računu firme na kraju godine, neto dug je iznosio 241 milijardu dinara, što je rast od 46,5 milijardi u odnosu na kraj 2021. godine. Koeficijent zaduženosti grupe je skočio na vrtoglavih 59,8 posto.
U godišnjem izvještaju Telekoma navode se odlični rezultati poput prihoda od 163,5 milijardi dinara i rekordne EBITDA-e (zarada prije plaćanja kamata, poreza i amortizacije) od 68 milijardi dinara, koja prikazuje zarađivačku sposobnost preduzeća. Sa 41,7 posto stopom EBITDA-e Telekom je bio iznad prosjeka industrije koji je oko 34 odsto. Recimo Deutsche Telekom, koji je vlasnik Hrvatskog telekoma je prošle godine imao maržu EBITDA 35,5 posto, a PPF telekom grupa koja kod nas radi kao Yettel je imao ovu maržu 49 posto.
Međutim, ako pogledamo u izvještaj o novčanim tokovima vidimo da Telekom svoju ekspanziju prije svega na tržište multimedije, odnosno sportska TV prava i igrani program, finansira isključivo zaduživanjem.
Profit prepolovljen – 30 miliona evra, dividende će morati iz zaduživanja
Sa ovakvim gotovinskim tokom Telekom Srbija a.d. je predložio isplatu dividende za 2022. godinu od 6,7 milijardi dinara, isto kao prethodne godine, i još 6,6 milijardi dinara iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina.
Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum Securities, ističe da s obzirom na negativni slobodni novčani tok, Telekom će morati da se zaduži da bi isplatio dividendu.
“Što se tiče bilansa Telekoma nema iznenađenja, veliki rast zaduženosti, povećanje troškova kamata, a ove godine bit će još teže. To što se hvale visokom EBITDA-om i prihodima je lijepo, ali kada se od priliva gotovine iz poslovanja odbiju odlivi od investiranja, dobijamo negativan slobodni novčani tok odakle se finansiraju stvari kao što su dividende. To znači da će kompanija morati da podigne kredit da bi isplatila dividendu akcionarima. Kompanije u takvoj finansijskoj situaciji uglavnom odustaju od plaćanja dividendi, ali oni su vjerovatno mislili da bi to bio signal da su u teškoj situaciji. Visoka EBITDA i ekspanzija u kombinaciji sa ovakvim novčanim tokovima pokazuju nekontrolisani rast iz zaduživanja. U uslovima visokih kamatnih stopa deluje da je takva finansijska struktura neodrživa i ne bi me čudilo da ove godine zabilježe gubitak“, napominje Gujaničić.
Širenje biznisa zaduživanjem nije nikakva novina u poslovnom svijetu, ali čini se da je Telekom izabrao pogrešan trenutak za to. To pokazuju rashodi po osnovu kamata koji su skočili na 7,2 milijarde dinara prošle godine. Za skoro 20 miliona eura bili su veći nego u 2021. godini.
Deluje da će situacija ove godine biti još gora po tom pitanju budući da je od duga na koji se plaćaju kamate 223,8 milijardi sa varijabilnom kamatnom stopom, a svega 5,6 milijardi sa fiksnom.
Varijabilne kamatne stope sastoje se od euribora i marže koja se kreće od 0,5 do 4,3 posto. Dinarski krediti se sastoje od Belibora i marže. Šestomjesečni Euribor je na početku prošle godine iznosio minus 0,539 posto, a na kraju godine 2,732 posto. Jučer je dostigao 3,746 odsto. Telekom Srbija je u toku prošle godine dokapitalizovao Arena channels Group sa 19 milijardi dinara ili 160 miliona eura, a u prvom kvartalu ove godine dodao je još 20 miliona eura u ovo preduzeće.
U 2022. godini Arena je investirala 32,4 milijarde dinara i to skoro sve (31,8 milijardi) u tv sadržaj. Telekom Srbija a.d. je investirala oko 70 milijardi dinara prošle godine, a ukupne investicije cele grupe u 2022. su iznosile 104,5 milijardi dinara, što je za 34 posto više nego prethodne godine.
Kako se navodi u godišnjem izvještaju u 2022. godini, Telekom Srbija je povećao ukupan broj korisnika interneta i multimedije za po 100.000, tako da je na kraju 2022. godine ukupan broj korisnika interneta iznosio 1.139.665 dok je broj korisnika multimedije iznosio 1.141.694.
(N1 Srbija)
