Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini može smijeniti svakog imenovanog i izabranog dužnosnika ako procijeni da ugrožava Daytonski mirovni sporazum i vladavina prava. Tzv. Bonske ovlasti uključuju pravo Ureda visokog predstavnika (OHR) da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
Te mogućnosti trenutno ima Christian Schmidt. On je 7. juna poručio da će oni koji se igraju sa secesijom Republike Srpske ”trpjeti posljedice međunarodne zajednice”. Schmidt nije kazao koje konkretne korake bi mogao poduzeti prema Miloradu Dodiku, predsjedniku ovog bh. entiteta koji najavljuje otcjepljenje RS.
”Ja mu neću dati tu čast da mu kažem koji su to koraci koje ću ja poduzeti, ali on mora biti svjestan činjenice da bi mogli biti povučeni određeni koraci i da to ne trebaju biti nužno koraci jedne određene osobe”, kazao je Schmidt.
Dodika su ranije sankcionirale Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo čime je, pored ostalog, tamošnjim firmama zabranjen poslovni kontakt s njim, a njemu putovanje u te zemlje. Iako je bilo više inicijativa, pored ostalog i iz Njemačke, Dodik nije stavljen na crnu listu Evropske unije, dok su neke zemlje ”zamrznule” ili dodatno uvjetovale njemačka financiranje projekata u Republici Srpskoj.
Može li Schmidt Dodiku zabraniti političko djelovanje?
Visoki predstavnik u BiH može zabraniti bavljenje bilo kakvom političkom aktivnošću. Posljednji put je to uradio bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak 2009. godine kada je smijenio jednog općinskog načelnika. Prema zvaničnoj evidenciji OHR-a, od 1997. dosadašnji visoki predstavnici su smijenili 194 politička i druga dužnosnika. Smijenjeni su predsjednik Republike Srpske, dva člana Predsjedništva BiH, brojni načelnici, parlamentarci te policijski komesari ili direktori javnih poduzeća.
OHR je kod smjenjivanja dužnosnika izricao i zabranu obnašanja bilo koje službene, izborne ili imenovane javne dužnosti, kandidiranje na izborima i u nekim slučajevima obnašanje stranačkih dužnosti. Takve sankcije su trajale u nekih slučajevima duže od dvije decenije. Schmidt je aktivirao bonske ovlasti, nakon što njegov prethodnik Valentin Inzko od 2009. do 2021. godine nije smijenio nijednog dužnosnika.
Schmidt je od preuzimanja funkcije 1. avgusta 2021. godine nametnuo 14 odluka. Prvom odlukom je 12. aprila 2022. godine obustavio knjiženje državne imovine na entitet Republika Srpska. Posljednjom odlukom od 27. aprila 2023. Schmidt je deblokirao imenovanje Vlade Federacije BiH. Pored ostalog, tri puta je izmijenio Izborni zakon BiH i dva puta Ustav Federacije BiH. Politički predstavnici iz Republike Srpske, kao i Rusija i Kina, odbacuju legitimitet Schmidta. Međutim, njegove odluke se provode.
Može li se Dodik žaliti na Schmidtove odluke?
Dodik je najavio da će tužiti Schmidta pred međunarodnim sudom, budući da se one ne mogu podići pred sudovima u BiH. Razlog zbog kojeg se odluke visokog predstavnika, uključujući i one o smjeni, ne mogu osporavati pred bh. sudovima je to što je bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u martu 2007. nametnuo odluku o tome. U njoj se navodi kako odluke OHR-a ”ne podliježu iznošenju i odlučivanju pred sudovima BiH ni njezinih entiteta ili bilo gdje drugdje, te da se ni pred kojim sudom, nikada, ne može pokrenuti postupak u vezi s obavezama čije izvršenje iz njih proistječe”.
Posljednji primjer je apelacija pred Ustavnim sudom BiH koju su prošle godine protiv Schmidtovih odluka podnijeli tadašnji članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović. Apelacija je odbačena, a pri u obrazloženju je navedeno da ”ovlaštenja visokog predstavnika i način njihovog vršenja nisu podložni kontroli Ustavnog suda BiH”.
Inače, do sada su visoki predstavnici nametnuli 954 odluke.
(Radio Slobodna Evropa)
